Međunarodni dan osoba sa invaliditetom – stotine hiljada ljudi pred barijerama koje mnogi ne primećuju

Da bi podigla novac, Branki Pećanac su u banci tražili da povede svedoka koji bi potvrdio njen identitet.

"Zahtevan je potpis mog pratioca i to u dva navrata, a prilikom podizanja novca, interesantna situacija u istoj banci, zahtevano je prisustvo dva svedoka. To deluje ne samo neprijatno, nego omalovažavajuće, jer se slepe osobe tretiraju kao poslovno nesposobne osobe", objasnila je Pećanac.

Odlazak u banku sa "trećim licem"

Branka je banku tužila i dobila na sudu. Iz Narodne banke Srbije kažu da su banke dužne da osobi koja ne može svojeručno da se potpiše, omoguće korišćenje pečata za slepe.

Takođe, ne predviđaju obavezu da banke traže prisustvo "treće osobe" prilikom obavljanja bankarskih usluga. Uputili su i preporuke.

Viši savetnik za pravna pitanja Narodne banke Srbije Ivana Terzić Danilović kaže da je u preporuci jasno istaknuto da su banke dužne da omoguće da slepe i slabovide osobe samostalno zaključuju bankarske ugovore.

"Treba da im se pruži određena sloboda izbora, mogućnost sačinjavanja tonskog ili audio vizuelnog zapisa koji bi sadržao tekst tog platnog naloga ili tekst ugovora", rekla je Terzić Danilović.

Barijere na putu do prava

Postoje i drugi problemi, od arhitektonskih barijera do ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja. Problemi i kada traže posao.

Ivanka Jovanović iz Nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom navodi da je potrebno unapređivati obrazovnu strukturu, jer je to prvi uslov da osoba bude zapošljiva kategorija i konkurentni na tržištu.

"Oni koji ne mogu da se zaposle na otvorenom tržištu, kao što su osobe sa težim oblicima intelektualnog invaliditeta morali bi da imaju mogućnost da budu angažovani u većem procentu u zaštitnim radionicama ili u radnim centrima koji u našoj zemlji nisu u dovoljnoj meri zaživeli", objasnila je Jovanovićeva.

Podrška za roditelje dece sa smetnjama u razvoju

Problemi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, pogađaju i njihove porodice. Roditelji dece sa smetnjama u razvoju, kažu, imaju mnogo briga, a malo podrške.

Ana Knežević iz Udruženja roditelja dece sa posebnim potrebama kaže da je veliki problem finansijske prirode, zato što mnogi roditelji, ili nisu bili zaposleni, ili su bili primorani da ostave posao zbog toga što moraju da vode računa o deci.

"Mi ne možemo da radimo, da dobijemo pravo na to da imamo neke doprinose, ostvarimo penziju i imamo plaćenu tu negu za dete", istakla je Kneževićeva.

Zato bi, kažu, značilo da konačno dobiju status roditelj-negovatelj, koji bi im doneo novčanu naknadu iz oblasti radnih odnosa.

To im za narednu godinu obećava resorna ministarka, uz osnivanje Centralnog registra osoba sa invaliditetom koji će, kaže, biti dobra osnova da te osobe ostvare svoja prava.