Читај ми!

Beograđani izbegavaju BG voz – šta je najslabija karika

Od dva miliona putnika, koliko svakoga dana koristi javni gradski prevoz, jedan odsto Beograđana ide vozom. Profesor Saobraćajnog fakulteta Branislav Bošković kaže za RTS da su u upotrebi stare garniture vozova, uz svakodnevno otkazivanje polazaka. Da bi se bolje iskoristio BG voz, mora mnogo da se uloži, a to ne može da se desi brzo, kaže profesor Bošković. Prigradskim delovima Beograda železnica najviše znači, ističe Bošković.

Jedan odsto putnika u Beogradu koristi gradsku železnicu. Od dva miliona, tek 20.000 ljudi. BG voz povezuje Batajnicu i Ovču, kao i Lazarevac i Mladenovac sa centrom grada i levom obalom Dunava.

Profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Branislav Bošković rekao je, gostujući u Beogradskoj hronici, da je u pripremi za emisiju pokušao da dođe do nekih podataka o redu vožnje BG voza.

"Išao sam s jednog na drugi sajt da bih na kraju došao u red vožnje 'Srbija voza', gde 'BG voz' nije posebno izdvojen. Tako da nisam mogao da identifikujem koji vozovi pripadaju BG vozu, a koji ne – da bih mogao da ih prebrojim i vidim njihovu frekvenciju“, naveo je Bošković.

Ipak, kako kaže profesor, to ne može biti jedan od razloga zašto ljudi manje koriste voz.

Pristupačnost železnice

Bošković kaže da su razlozi znatno dublji i mnogo teži i da je pristupačnost železnice jedan od osnovnih razloga.

"Ako je pristupačnost identična kao u drumskom saobraćaju, onda je glavna frekvencija i brzina prevoza, odnosno vreme prevoza. Ali, ako mi razgovaramo samo o BG vozu i gradskom saobraćaju, onda je pristupačnost vrlo slaba i to je opšte poznato kao ključni razlog zašto se železnica ne koristi mnogo više u Beogradu. To je osnovno", naveo je Bošković.

Građani, između ostalog, kažu da je njima problem što, recimo, BG vozovi idu na svaki sat, a ne kao linije javnog gradskog prevoza.

"Pa nije sat interval koji je nepogodan za železnicu, naprotiv, ali je problem da li vi održavate taj sat pouzdano ili imate veliki broj otkaza“, dodaje gost Beogradske hronike.

Stare i glomazne garniture

Prema njegovim rečima, u BG vozu funkcionišu samo stare garniture serije 412, 416, koje su glomazne, teške i stare preko 40 godina i broj otkaza na njima je svakodnevna pojava.

"Kvare se zato što su stare preko 40 godina. A i održavanje nam nije nešto čime se možemo pohvaliti“, podvukao je Bošković.

Odgovarajući na pitanje šta bi bilo kada bi se ubacile nove garniture, Bošković kaže da ne možemo pričati parcijalno, jer je železnica sistem koji je vrlo zahtevan u pogledu održavanja, izgradnje i funkcionisanja.

Po 29 stanica na nekim relacijama

"Moramo sa više aspekata o problemu da razgovaramo. Zato mnoge vlade i odustaju od poboljšanja železnice, jer kad sad započnu, onda treća vlada, recimo, završi nešto. I to je slučaj sa železnicom u Beogradu. Ona ima izvanredne položaje i karakteristike da doprinese, naročito u prigradskom saobraćaju, funkcionisanju saobraćaja u Beogradu. Čak i veliki broj stanica imate. Imate po 29 stanica na nekim relacijama. Ako pogledate tih 29 stanica, videćete koliko je njih pristupačno, znači, integrisano sa gradskim sistemom prevoza za pešački saobraćaj i tako dalje. To je mali broj. To je jedan od osnovnih uzroka“, naveo je Bošković.

Kako bolje iskoristiti BG voz

Profesor Bošković kaže da se BG voz može bolje iskoristiti, ali onda morate mnogo da uložite, a to ne može da se desi brzo.

Za rešenje saobraćaja u Beogradu metro je jedini način, kaže profesor.

Železnica ima određenu ulogu i može da preuzme značajan broj putnika jer je to sistem visokog kapaciteta, ali morate obezbediti neke preduslove, dodaje Bošković.

Železnicom se ne upravlja na pravi način

Smatra da se železnicom ne upravlja na pravi način. "Zakonom o železnici je definisano da kad sklapate ugovor, bilo sa republičkom vladom ili sa gradskom vladom, vi morate imati ugovor o obavezi javnog prevoza, gde diktirate frekvenciju vremena polazaka, nadzor i rešavate to", kaže Bošković.

Govoreći o tome kome železnica najviše znači, ističe da najviše koristi putnicima u prigradskim delovima. "Sve od Valjeva prema Beogradu, od Mladenovca prema Beogradu, Lazarevca, odnosno Inđije i Pančeva. Znači tu funkcioniše ono što je nekad bio Beovoz, praktično to su te relacije", zaključio je Bošković.

понедељак, 13. октобар 2025.
14° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом