Dan pobede ove godine drugačiji od svih prethodnih – zašto je svet na prekretnici i šta je za Srbe 1945. godina

O Srbima kao narodu pobedniku, o njegovom doživljaju Devetog maja i velike pobede nad fašizmom – u emisiji Oko govorili su istoričari Milan Gulić sa Instituta za savremenu istoriju, autor knjige "Jugoslavija 1918 – 2006", i Vukan Marković sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.

Do ove godine ili do ovog perioda u kojem sada živimo, rekao je Marković, i Zapad i Rusija, a donekle i Kina, živeli su u konsenzusu koji je zapravo trajao od 9. maja 1945. godine.

"Taj konsenzus koji je postojao, da je antifašizam najtemeljnija vrednost zapadne civilizacije i da je ta pobeda nad nečim što je apriorno zlo, ono što je okosnica međunarodnog poretka, Ujedinjenih nacija, pa čak i ujedinjenja Evrope, taj konsenzus sada više ne postoji", ukazuje Marković.

Ono što je zanimljivo, nastavlja istoričar, taj konzenzus je postojao i tokom Hladnog rata i nekoliko decenija posle njega.

Sadašnji svet je u tom smislu na prekretnici, a današnja velika godišnjica Dana pobede drugačija, smatra Marković.

"Antifašizam kod Srba nije uvezen, već autohton"

Što se tiče srpskog odnosa prema antifašizmu, Gulić ističe da je on autohtona tradicija.

"Mi nismo uvezli antifašizam kao neki drugi narod, odnosno nije nam došao ni na sovjetskovi čizmama, niti američkim iskrcavanjem na Jadran, koje se nije nikada ni desilo. Ne samo to, nego je srpski narod svoj antifašizam pokazao prije nego što je bio direktno suočen sa agresijom fašističkih zemalja. Odnosno, on je svoj antifašizam pokazao još 27. marta, kada je, ne pitajući koju će cijenu platiti, ustao protiv bilo kakve naznake da se uključi u poredak koji je pravila nacistička Njemačka", podseća Gulić.

Da li su se Srbi odrekli Dana pobede

Ne slaže se sa ocenom da se srpski narod u potpunosti odrekao proslave Devetog maja, niti sećanja na Drugi svetski rat, već mu se čini da je odnos Srba prema tom vremenu više baziran na momentu žrtve.

"Međutim, ima još jedna bitna stvar. Dakle, Srbija je, za razliku od drugih postjugoslovenskih država, starija zemlja i vodila je i Prvi svjetski rat, i onda u njenom kolektivnom sjećanju postoje i drugi važni datumi. Dakle, nije stvorena 1945. godine, pa da to bude temelj njenog identiteta, kao recimo u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. Osim toga, Srbija ima problem i bolno nasljeđe građanskog rata i okupacije", podseća Gulić.

Pobeda 1945. godine kao centralna tačka nacionalnog identiteta

Marković ističe antifašizam i oslobođenje 1945. godine kao ključne za srpski nacionalni identitet.

"Ako želimo da zdravo nastupamo u budućnosti kao narod, ako želimo da održavamo slobodarsku tradiciju na koju se ponose svi delovi političkog spektra u Srbiji, antifašizam i velika pobeda nad fašizmom, oslobođenje zemlje 1944. i 1945. godine, moraju da ostanu jedan od centralnih mitova i centralnih tačaka našeg nacionalnog identiteta", zaključio je Marković.