Slučaj tragedije u Topoli – amonijak i ugljen-monoksid tihe ubice iz jame
Četiri osobe su nedavno izgubile život, a jedna je teško povređena zbog gušenja gasovima pošto su pokušali da spasu čoveka koji je upao u septičku jamu kod Topole. Prof. dr Petar Bulat, predsednik Udruženja toksikologa Srbije, smatra da su žrtve, osim amonijaka, verovatno udahnule i ugljen-monoksid. Primarijus dr Radomir Kovačević ističe da je žrtve amonijak najverovatnije veoma brzo omamio.
Prof. dr Bulat, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao je da amonijak spada u grupu nadražljivih gasova koji deluju na gornje i donje disajne puteve. U kontaktu sa sluzokožom dolazi do njenog nagrizanja, što najpre izaziva bol u očima, a potom i težinu u grudima.
"Najčešće poredim tu situaciju sa hlorom. Kada odete na bazen, odmah osetite ako je njegov nivo povišen. Dobro je kada gas ima miris, jer je to signal osobi da je izložena i da mora momentalno da se udalji", navodi Bulat.
Ugljen-monoksid kao tihi ubica
Govoreći o slučaju u Topoli, Bulat dodaje da su, osim amonijaka, verovatno bili prisutni i drugi gasovi, poput ugljen-monoksida, poznatog kao "tihi ubica", koji nastaje u svakom procesu truljenja. Naglašava i važnost praćenja propisanih procedura pri izgradnji objekata ovog tipa.
"Malo je situacija u medicini u kojima čovek padne kao sveća – to mora da bude izuzetno ekstremna okolnost. Ne verujem da je do smrtnog ishoda došlo isključivo zbog amonijaka", smatra Bulat, ističući da ljudi u takvim situacijama moraju da prate smer vetra i da se kreću pod uglom od 90 stepeni u odnosu na njega.
Smrtonosna doza amonijaka
Primarijus dr Radomir Kovačević, s druge strane, navodi da je u svojoj praksi imao više slučajeva trovanja amonijakom i da je upravo taj gas najverovatniji uzrok smrti četvoro ljudi u Topoli. Kaže da amonijak veoma brzo isparava, te da je žrtve najverovatnije gas iznenadio.
"Tačka ključanja amonijaka je minus 33,34 stepena Celzijusa, dok cijanovodonična kiselina ključa na 24 stepena – razlika od skoro šezdeset stepeni. Hitler je u Aušvicu koristio cijanide upravo zbog njihove isparljivosti. Ovde se desila slična stvar", navodi Kovačević.
Prema njegovim rečima, smrtonosna doza amonijaka iznosi 0,015 miligrama po kilogramu telesne mase, a terapija nakon trovanja je veoma kompleksna, jer često ostaju trajne posledice, poput fibroze pluća.
"Metanol, na primer, ima smrtnu dozu od jedan mililitar po kilogramu, što znači da je amonijak znatno opasniji. On se vrlo brzo stvara razlaganjem biljnog i životinjskog otpada“, objašnjava toksikolog i dodaje da ljudi koji su stradali u Topoli, nažalost, nisu imali šansu.
Коментари