Mala Gospojina obeležena u Obiliću i Gračanici

Mala Gospojina, hramovna i gradska slava Obilića obeležena je svečanom liturgijom i presecanjem kolača u ovom gradiću na centralnom Kosovu i Metohiji u kome još uvek opstaje i živi dvadesetak Srba.

Prvi put od pogroma u martu 2004. godine crkvena i gradska slava Obilića Mala Gospojina obeležena je sa tolikim brojem ljudi. Dolaskom poklonika ali i raseljenih Obilićana iz centralne Srbije kao i meštana okolnih sela, hramovna i gradska slava okupila je blizu 300 ljudi.

Bogosluženju su prisustvovale i monahinje iz Pribine Glave – fruškogorskog manastira koji se nalazi nadomak Šida.

U nedovršenom gradskom hramu liturgiju su služili paroh Aleksandar Našpalić, kao i sveštenici Zoran Gođevac, Staniša Arsić, Milovan Kojić.

"Okupili smo se da zajedno proslavimo praznik Presvete majke Božje - zaštitnice i putevoditeljnice naše. Za sve što nam je potrebno kroz život, za spasenje duša naših, možemo uvek i na svakom mestu da Nju pozovemo, zaplačemo i pomolimo, a Ona će kao Majka usluštiti naše molitve. Kad god se molimo Presvetoj Bogomajci naše molitive, ukoliko su iskreno o od srca uvek budu uslišene", rekao je u kraćoj besedi vernicima paroh prištinski Staniša Arsić.

Posle liturgije su okukpljeni vernici pošli u litiju oko crkve, čime je bogoslužbeni deo završen.

Ovogodišnji domaćin bio je Dragiša Terentić iz Prilužja, koji je nekada radio i živeo u Obiliću. Domaćin slave za sledeću godinu je Miloš Đorđević iz Crkvene Vodice.

Izgradnja crkve rođenja Presvete Bogorodice u Obiliću započeta je 1990. godine, da bi u martovskom pogromu hram bio zapaljen. Srećom, nije porušen.

Danas u gradu živi manje od 10 Srba i oni su smeštenni u "školskom centru", u koji su se vratili posle pogroma 2004. godine posle obećanja pripdanika KFOR-a da im je obezbeđena dvadesetčetvoročasovna zaštita.

Nekada je u Obiliću, koji je smešten petnaestak kilometara zapadno od Prištine, živelo većinski srpsko stanovništvo.

Mala Gospojina obeležena i u Gračanici

Na akademiji povodom dana i slave opštine Gračanica predsednica Ljiljana Šubarić rekla je da je na lokalnoj vlasti puno izazova, da mladima stvore uslove za ostanak i opstanak, da sačuva bezbednost i mir, sloga i jedinstvo.

"Da se sabiramo oko naše Gračanice i istrajemo u veri. Da sledimo hrabrost i ponos naših predaka. Da se sećamo naših žrtava i širimo korene do onih koji bi hteli da se vrate i ovde grade svoj dom. I dok se okrećemo jedni drugima znamo da je snaga naše Gračanice u svakom od nas, u svakoj ruci koja radi, u svakom pogledu koji brine, u svakom srcu koje kuca. Danas slavimo, ne samo opštinu već život i svaki mali korak koji nas vodi napred", navela je predsednica opštine Gračanica.

Paroh Darko Marinković je poručio da su srpskom narodu u ova teška vremena napotrebniji zajedništvo, molitva i saborovanje.

On je naveo da je Gračanica mesto gde se mnogi narod sabira, na molitvu, na utehu, na pouku i na lepu reč.

"Samo kada čovek pogleda one zidine, ono lepo naslagano kamenje na gračaničkoj crkvi, njemu dođe lepo i bude mu milina i toplina oko srca, a zamislite već kolika je radost u duši svakoga čoveka koji čuje slavopoj monahinja i sveštenika koji svakodnevno služe Bogu", rekao je paroh Darko Marinković

Podsetio je da Presveta Bogorodica čuva, ne samo Gračanicu, već i čitav srpski rod.

"Danas obeležavamo, proslavljamo rođenje Presvete Bogorodice i slavu naše opštine. Naša opština slavi Malu Gospojinu, manastir Gračanica slavi Veliku Gospojinu i to nije slučajno tako jer je sveti kralj zidao Gračanicu sa namerom da je posveti Svetoj Bogorodici u naše vreme, mi eto imamo i opštinu koja obeležava i proslavlja današnji dan", podvukao je Marinković.

среда, 02. јул 2025.
30° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом