Читај ми!

Upoznajte osobe sa Daunovim sindromom – više smo slični nego različiti

Na Svetski dan osoba sa Daunovim sindromom podaci govore da se u proseku jedno od 1.100 dece u svetu rađa sa ovim sindromom. Ovaj dan se obeležava kao dan prihvatanja, tolerancije i ljubavi prema onima koji imaju drugačiji 21. hromozom. Iz Udruženja "Daun sindrom" poručuju da smo više slični nego različiti i pozivaju Beograđane na druženje i šetnju.

Osobe za Daunovim sindromom u Srbiji imaju slične osnovne potrebe kao i većina stanovništva, kaže predsednica beogradskog Udruženja "Daun sindrom" Bojana Petrović.

"Oni se susreću sa dodatnim izazovima zbog specifičnih potreba kao što je pristup adekvatnoj medicinskoj i terapijskoj podršci, obrazovanju koje je prilagođeno njihovim potrebama, zapošljavanju i inkluziji u društvu", navodi Petrovićeva.

U Srbiji ne postoji zvaničan registar osoba sa Daunovim sindromom, a podaci sa kojim raspolaže udruženje u Beogradu je da ima oko 1.500 osoba u Beogradu, a oko 3.500 na teritoriji cele Srbije.

"Oni uglavnom žive sa svojim porodicama, a ukoliko roditelji nisu preuzeli brigu i staranje o detetu, ono biva smešteno u neku od specijalizovanih ustanova koje pružaju brigu i negu osobama sa smetnjama", objašnjava Petrovićeva.

Problemi nakon završene škole, teško nalaženje posla

U nekim zemljama postoje zajednice gde osobe sa ovim smetnjama mogu samostalno da žive uz podršku. Takav program je započet i kod nas 2004. godine, ali ta usluga više ne postoji u Beogradu zbog nedostatka novca.

"Javnost u Srbiji je sve više svesna važnosti inkluzije, ali još postoji prostor za jačanje i poboljšanje inkluzije u svim sferama društva, zbog čega treba nastaviti rad na edukaciji i podizanju svesti. Pre svega, treba da im pružimo ljubav i podršku, da ih stimulišemo da što više rade stvari samostalno, jer im to jača veštine, ali i podiže samopouzdanje. Da ih što više uključimo u društvo da sklapaju prijateljstva, jer se tako osećaju prihvaćeno", poručuje Petrovićeva.

Najveći problem osoba sa Daunovim sindromom je posle završetka srednje škole, jer im nisu otvorena vrata što se tiče zapošljavanja.

"Pre neki dan smo imali kao veliku vest zapošljavanje jedne osobe sa Daunovim sindromom, a to bi trebalo da bude nešto što je uobičajeno, da im se omogući da budu ravnopravni članovi društva i da budu prihvaćeni", naglašava Petrovićeva.

Mnogo predrasuda, česta diskriminacija

Osobe sa Daunovim sindromom se susreću sa različitim predsrasudama, od toga da su svi isti, da su uvek srećni i nasmejani i da ne mogu da doprinesu društvu. Zbog toga su često diskriminisani i uskraćena su im prava.

U Srbiji ima 10 udruženja i sva imaju finansijske probleme, pre svega nedostatak prostora i manjak podrške lokalnih samouprava.

"Zainteresovani mogu da stupe u kontakt s nama telefonom, mejlom i preko društvenih medija da vide kako mogu da se uključe u neke aktivnosti ili da finansijski pomognu, ali takvih je malo. Naš cilj je da dođemo do nekog prostora kako bismo mogli da organizujemo neke aktivnosti i događaje, da nastavimo da podižemo svest javnosti o postojanju ovog sindroma pitem različitih kampanja", rekla je Petrovićeva.

Udruženje "Daun sindrom" već treću godinu organizuje svečanu šetnju i poziva sve građane da dođu danas u 18 časova ispred Gradske biblioteke i prošetaju zajedno Knez Mihailovom ulicom do Trga republike, gde će nastaviti druženje uz muziku i ples.

"Da svako upozna osobu sa Daunovim sindromom, jer naša glavna poruka je da smo više slični nego različiti", poručila je Petrovićeva.

понедељак, 26. мај 2025.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом