Projekat pa doktorant

Od Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje zatraženo da se standardi po kojima mentori treba da imaju pet objavljenih radova u međunarodnim stručnim časopisinma, odlože do 2012. godine. Time bi se održale doktorske studije, na svim smerovima Univerziteta.

Da bi se održale doktorske studije, na svim smerovima univerziteta u Srbiji od Komisije za akreditaciju i Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje zatraženo je da se standardi po kojima mentori treba da imaju pet objavljenih radova u međunarodnim stručnim časopisinma, odlože do 2012. godine.

Za one koji su upisali doktorske studije, važe pravila po kojima su prijavili te studije. Doktoranti koji će studirati po novom režimu, pojaviće se od sledećeg oktobra.

Na Beogradskom univerzitetu kažu da treba videti rezultate Akreditacione komisije, jer se kod njih nalaze podaci o svim univerzitetima. Problema sa očuvanjem doktorskih studija imaju društveno-humanističke nauke, pre svega lingvistika, nacionalne nauke, umetnost.

"Na fakultetima u Beogradu i Srbiji, postoje sredine koje su kompatibilne sa svetom. Imamo sredine u kojima postoji tradicija lokalnog publikovanja. To vam je kao u tenisu, igrate samo prvenstvo Palilule, a ne odete nikad na Vimbldon", kaže potpredsednik Akreditacione komisije Dušan Teodorović.

Pored toga, treba jasno definistari doktorske studije.

Obavezan projekat za doktorante

"Niko u svetu ne primi doktoranta ako nema projekat. Prosto kaže nećemo da vas primimo i ako se ukine projekat oni otpuste doktoranta", rekao je rektor Univerziteta u Beogradu Branko Kovačević.

Prema njegovim rečima, nije napravljena dobra komunikacija između Ministarstva prosvete koje trebada odredi budžet i Ministarstva nauke koje treba da daje te projekte.

"Postoje naravno i međunarodni projekti na koje moramo da konkurišemo što nije lako dobiti međunarodni projekat gde se takmičite sa mnogo razvjenijim zemljama od sebe", rekao je Kovačević.

Ali, ako napravite konzorcijum i tim sa nekim univerzitetima iz tih razvijenih zemalja imate šansu i da dobijete neka sredstva za istraživanja.

U svetu za jedan dinar, evro ili dolar koji daje država, još dva daju korisnici tih istraživanja. Beogradski univerzitet sa oko 7.000 zaposlenih, objavi do 2.000 radova godišnje. Svetski standard je minimum jedan rad po istraživaču.

"Moja ideja je da se kada se radi o doktorskim studijama, ali i generalno, o izboru nastavnika, naprave liste časopisa, koje su vezane za pojedine oblasti. I da to bude onda lista na koju će se primenjivati uvek isti standardi", rekao je predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje Srđan Stanković.

Dakle, ako je pet radova, onda je pet radova sa liste za inženjerske nauke, ili pet radova sa liste za pravne nauke.

Oblasti imaju zadatak da specificiraju one časopise u kojima se nalaze rezultati njihovih istraživanja. Svi smatraju da se kvalitet nastave mora očuvati, poštovati svetski standardi, jer će se u narednih deset godina vrednovati kvalitet univerziteta.

Zato nadležni najavljuju adekvatno rešavanje problema u sledećih nekoliko meseci.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 26. април 2025.
14° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом