Iz Tršića ponovo apeli o važnosti očuvanja našeg jezika i pisma

Devet decenija Tršić je, kažu, najvažnija tačka na kulturnoj mapi Srbije. Ovogodišnji besednik sabora bio je patrijarh Porfirije. Govorio je o značaju dela Vuka Stefanovića Karadžića i Dositeja Obradovića.

Ocenio da je srpski jezik na udaru sila koje nastoje da ga promene i izvitopere, a da ukidanje slobode razvoja jezika prvi korak ka ukidanju slobode svakog čoveka. 

"Promena jezika ima za cilj promenu čoveka koji ga govori, koja na njemu misli i piše, peva i plače, koji je tim istim jezikom formiran i kojim on formira druge. Ova nasilna promena ima izgled filološkog, ali je ona u stvari antropološki fenomen. Nasilje nad jezikom koje gledamo i kojem se suprotstavljamo danas, tek je uvod u nasilje nad čovekom. Nadu uliva činjenica da ova nastojanja ne prolaze bez otpora i da se na sve strane naše zemlje podižu glasovi u odbranu jezika", rekao je patrijarh Porfirije. 

Od 1933. godine saborski program se menjao i dopunjavao, ali su ciljevi ostali isti - očuvanje i prenošenje nasleđa na nove generacije.

"Koreni su suviše duboki, traju 90 godina da bi to uopšte moglo biti dovedeno u pitanje, to je ono osnovno da buduće generacije su vrlo svesne da će se taj naš kulturni identitet čuvati", rekla je Snežana Nešković Simić, direktorka Centra za kulturu "Vuk Stefanović Karadžić" u Loznici. 

Vukov sabor upisan je u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa, a povodom jubileja za 90 godina postojanja odlikovan je i Sretenjskim ordenom drugog stepena.