Zašto Beograd sa najviše stanovnika ima najmanje ekipa Hitne pomoći
U zavisnosti od toga gde živite zavisi i koliko brzo će do vas stići Hitna pomoć. Analiza Pokreta "Pravo na život - Meri" i građanskih inicijativa pokazuje da Hitna pomoć u Beogradu ima dvostruko manje ekipa nego što bi trebalo i da je čak 40 odsto manje efikasna od kolega u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. U Ministarstvu zdravlja za sada bez komentara, kažu analiziraće rezultate istraživanja.
Različita iskustva ljudi i različiti kriterijumi za izlazak na teren. Za prijavu istih simptoma, Hitna pomoć u Kragujevcu otići će kod pacijenta, u Beogradu neće. Umesto predviđenih 46, beogradska Hitna pomoć ima 21 ekipu.
Iako grad sa najviše stanovnika, zavod sa najviše dodeljenih lekara i drugog osoblja, ima najmanje terenskih ekipa i najmanji broj intervencija u odnosu na broj stanovnika.
Istraživanje pokazuje da je osoblje beogradske Hitne pomoći angažovano u ambulantama u sudovima i na bazenima. Ali ih je inspekcija Ministarstva zdravlja, posle prijave Pokreta Meri, zatvorila.
"Shvatili smo analizirajući 1.200 dokumenata koji su javno dostupni, oni su pokazali da su lekari u sklopu komercijalnog angažmana", ističe Dejan Zejnula iz tog pokreta.
Na hiljadu stanovnika, prestonička Hitna pomoć interveniše 64 puta, a niška i kragujevačka gotovo dvostruko češće.
"Na dnevnom nivou imamo u proseku negde od 30 do 50 terenskih izlazaka. To naravno varira, u zavisnosti od vremenskih uslova, od nekih bitnih događaja u toku godine. Oko Nove godine su uvek povećani broj poziva i u vreme praznika", ukazuje Ljubica Stanojević iz Zavoda za urgentnu medicinu u Kragujevcu.
Hitna pomoć nije dostupna za više od milion građana koji žive u sredinama sa manje od 25.000 stanovnika. I zato je, između ostalog, pokret "Pravo na život - Meri" jesenas predložio Zakon o Hitnoj pomoći.
Коментари