петак, 06.03.2009, 08:00 -> 18:10
štampajVremeplov (6. mart)
Svetski dan borbe protiv glaukoma.
1475. | - Rođen Mikelanđelo Buonaroti, italijanski slikar, vajar, graditelj i književnik (Kapreze, 06. 03. 1475 - Rim, 18. 02. 1564) Jedan od najvećih umetnika renesanse, Mikelanđelo je u kamenu klesao savršene proporcije ljudskog tela,njihovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intezivnost misli i osećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu oslikao je prizore iz Starog zaveta, uključujući i "Strašni sud". Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, projektovao trg Kampidoljo u Rimu, radio na palati Farneze i Crkvi svetog Petra. Takođe je pisao stihove misaonog sadžaja i strasnog izraza, među kojima izdvajamo "Sonete" i "Madrigale". Skulpture, koje su ga proslavile širom sveta i uvrstile u red neprevaziđenih majstora oblikovanja svih vremena su : "David", "Mojsije", "Robovi", "Jutro", "Veče", " Dan" , "Noć" i "Pijeta". |
1619. | - Rođen Savinijen Sirano de Beržerak, francuski književnik |
1836. | - Umro Dejvi Kroket, američki političar i državnik |
1874. | - Rođen Nikolaj Aleksandrovič Berđajev, ruski filozof |
1882. | - Srbija proglašena kraljevinom, a knez Milan Obrenović kraljem |
1900. | - Umro Gotlib Vilhelm Dajmler, nemački inženjer, konstruktor prvog automobilskog benzinskog motora |
1900. | - Rođena Đina Ćinja, italijanska operska pevačica - sopran |
1902. | - Osnovan španski kraljevski fudbalski klub "Real Madrid" |
1905. | - Rođena Liza Marić- Križanić, slikarka i inspiracija slikara |
1921. | - Pobuna mornara u Kronštatu |
1926. | - Rođen Branko Pleša, glumac i reditelj, profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu (Kiseljak, 06. 03. 1926 - Beograd, 09. 06. 2001) Branko Pleša je karijeru započeo u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i Splitu, ali je njegov veliki talenat do punog izražaja došao u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, u kojem je od osnivanja, 1947. godine, bio stalni član. Kada se 03. aprila 1948. prvi put podigla zavesa JDP, prve reči iz Cankareve drame "Kralj Betajnove" izgovorio je mladi Pleša uz partnerku Mariju Crnobori. Sledile su uloge u "Snu letnje noći", "Spletkama i ljubavima","Dundu Maroju"... Prefinjenom dikcijom i interpretacijom, nametnuo se kao nosilac uloga Šekspirovih Romea i Hamleta, Ivana u predstavi "Braća Karamazovi" i nizu drugih. Dobitnik je brojnih priznanja: 4 "Sterijine nagrade" - za glumu, režiju, dramaturgiju i životno delo, "Grand prix" Bitefa, "Dobričinog prstena"... Bio je profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i profesor režije na Akademiji umetnosti "Braća Karić". Objavio je i knjigu "Ljubav u Veneciji", gorku farsu o ljubavi, ratu i izbeglištvu. |
1926. | - Rođen Andžej Vajda, poljski filmski režiser, dobitnik "Oskar"-a |
1928. | - Rođen Gabrijel Garsija Markes, kolumbijski književnik, nobelovac Po mnogima najveći živi pisac Latinske Amerike, Markes je svetsku slavu stekao romanom "Sto godina samoće". Od ostalih dela spomenimo : "Mrtvo lišće", Pukovniku nema ko da piše", "Hronika najavljene smrti", "O ljubavi i drugim demonima"... Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1982. godine. Pisac "magičnog realizma", Markes u svojim delima prepliće mitove, magiju i realnost. Strastveni zaljubljenik u film, predsednik je Fondacije novog latinoameričkog filma. Izabran je za "Kolumbijca 20. veka". Osnivač je Fondacije za zaštitu ljudskih prava u Latinskoj Americi. |
1930. | - Rođen Lorin Mazel, američki dirigent i violinista |
1932. | - Rođen Dušan Bulajić, pozorišni, filmski i TV glumac |
1937. | - Rođena Valentina Terješkova, sovjetski inženjer, prva žena- kosmonaut |
1938. | - Rođen Radmilo Armenulić, teniser i teniski trener |
1941. | - Krunski savet Kraljevine Jugoslavije doneo odluku o pristupanju Trojnom paktu, pod uslovom da Nemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije Jugoslavije |
1942. | - Rođen Leo Martin (Miloš Jović), pevač (Rašica, 06. 03. 1942) |
1945. | - Umrla Milena Pavlović - Barili, slikarka, scenograf i kostimograf |
1946. | - Formirana Šesta američka flota, za čije je operativno područje određeno Sredozemlje |
1949. | - Počelo emitovanje emisije "Veselo veče" Prvog programa Radio Beograda Te davne 1949. godine, grupa mladih novinara, spikera, darovitih članova radio - dramskog ansambla Radio Beograda pokrenula je zabavno-humorističku emisiju "Veselo veče". Među prvim učesnicima bili su prvaci Narodnog i Jugoslovenskog dramskog pozorišta: Mira Stupica, Ljubiša Jovanović, Viktor Starčić, Joža Rutić, Dejan Dubajić, Jovan Gec, novinari "Jež"- a Ljubiša Manojlović i Mihajlo Stanković, urednici Radio Beograda Dušan i Đorđe Kostić, spiker Miroslav Mitrović, novinari - humoristi Mirko Srećković i Aca Pavlović i članovi radio - dramske grupe Dragutin Dobričanin i Miodrag Petrović - Čkalja. Dugogodišnji urednik emisije bio je Milorad Mitrović. Po dužini emitovanja "Veselo veče" je svojevrsni svetski rekorder. |
1953. | - Rođena Snežana Savić, filmska i TV glumica i pevačica |
1967. | - Umro Zoltan Kodaj, mađarski kompozitor i dirigent |
1973. | - Umrla Perl Bak (Perl Sajdenstriken), američka književnica, nobelovac |
1994. | - Umrla Melina Merkuri (Marija Amalija), grčka filmska glumica, političar, ministar kulture i nacionalni simbol Grčke |
1994. | - Umro Tengiz Abuladze, gruzijski reditelj |
1994. | - Umro Zvonko Logar, novinar (Beograd, 1932 - Beograd, 06. 03. 1994) |
2003. | - Umro Nikola Popović, filmski reditelj i producent (Podgorica, 17. 07. 1931 - Pariz, 06. 03. 2003) |
2005. | - Umrla Tereza Rajt, američka filmska glumica, dobitnica "Oskar"- a |
2007. | - Umro Frano Cetinić, prevodilac, publicista i novinar, urednik Radio France International (Blato, 1947 - Pariz, 06. 03. 2007) |
2007. | - Umro Žan Bodrijar, francuski filozof i teoretičar |
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар