понедељак, 24.08.2020, 21:00 -> 21:00
Извор: РТС
Gde sve ambrozija stvara "crvenu zonu", da li je veliki pljusak spas
Mirjana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine rekla je za RTS da nas u narednom periodu očekuje tendencija rasta koncentracije polena - ambozija ubrzano po prestanku padavina nastavlja emitovanje polena. Dugogodišnja merenja od 2002. godine pokazuju da su od 22. pa do 10. septembra najveća dnevna prekoračenja.
Prisustvo polena ambrozije je u pojedinim delovima Beograda i Srbije u "crvenoj zoni" koja označava visoku koncentraciju, sa tendencijom rasta u narednim danima.
Polen ambrozije je jedan je od najčešćih uzroka sezonskih alergija kod nas.
Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Mirjana Mitrović, rukovodilac monitoringa alergenog polena iz Agencije za zaštitu životne sredine rekla je da ne može da se kaže kakva je koncetracija danas, ali već sutra ujutru će imati podatak jer metodologija malo zbunjuje sugrađane.
Objašnjava da se u čitavoj Evropi očitava sedmodnevno - to je za nedelju unazad, a na osnovu dugogodišnjeg iskustva i na osnovu puno parametara meteoroloških, a tu spada temperatura i brzina vetra, padavine - mi dajemo trend za nastupajući period.
Prethodna nedelja je već beležila od tri do pet puta, kada se priča o Beogradu, povećane vrednosti koncentracije u toku jednog dana.
To, kako kaže, alergične osobe apsolutno osećaju - tako da su se javljale, malo nestrpljivi.
Kada neko ne može da diše i još kada je to pojačano sa teškom psihološkom situacijom u vezi sa kovidom, ljudi su u panici - stalno kontaktiraju Agenciju. Tu ima malo i zabuna, Agencija se bavi praćenjem stanja životne sredine, pa se između ostalog, bavi i monitoringom koncentracije alergenog polena ali ne i suzbijanjem, objasnila je Mitrovićeva.
Od 22. avgusta do 10. septembra najveća dnevna prekoračenja
Prema njenim rečima, ono što je uvek karakteristično je da je Vojvodina još u većim vrednostima.
"Beograd je imao od 150 do 170 polenovih zrna po metru kubnom vazduha, Kula je imala preko 400, a Vrbas preko 200 - tako da je jasno koliko je to situacija za osobe koje su alergične - situacija gde moraju da se potrude da budu u svojim kućama, u kontaktima sa lekarima uz terapiju", rekla je Mitrovićeva.
Kaže da nas u narednom periodu očekuje tendencija rasta - biljka ubrzano po prestanku padavina nastavlja emitovanje polena i dugogodišnja merenja od 2002. godine pokazuju da su, u stvari, od 22. avgusta pa do 10. septembra najveća dnevna prekoračenja.
"Radili smo određene analize i desilo se da poslednjih sedam-osam godina oko 4. septembra budu najveće dnevne koncentracije i tada sugrađani pitaju gde da se izmeste, kako da sebi pomognu, jer od avgusta su puno dana izloženi prekograničnim vrednostima i naravno, ne osećaju se radno sposobni, ne mogu da funkcionišu", objasnila je Mitrovićeva.
Veliki pljusak obara koncentraciju polena, ali...
Govoreći o kiši i ambroziji, ona kaže da veliki pljusak obori koncentracije polena u vazduhu kao i ostale nečistoće.
"Međutim, pojedini radovi američkih stručnjaka pokazuju da se desi da u toj velikoj vlazi u stvari polenova zrna od vlažnosti puknu i njihov sadržaj je kao aerosol prisutan u vazduhu. Ali sa morfološke tačke gledišta, mi pod mikroskopima ne možemo da vidimo ta zrna i onda se desi da ljudi kažu - pala je kiša, a mi se ne osećamo dobro", ukazala je Mitrovićeva.
Ističe da ne mogu ljudi odmah da se osećaju dobro, ali u svakom slučaju, ta kiša opere druge nečistoće za koja se polenova zrna inače vežu i zato je klinička slika osoba u gradovima prosto lošija i više izražena nego u nekoj ruralnoj sredini gde bismo pomislili da ima više priorde, kako tamo nema više alergija.
Postoje nečistiće u vazduhu u gradskim sredinama.
Srbija od 2006. godine ima uredbu za borbu protiv ovog korova koji je jedan od najvećih alergena, ali uprkos tome, vrlo je raširen i stvara velike količine polena.
Vojvodina kao žitnica je ogorman izvor korova
Vojvodina kao žitnica je ogorman izvor ovog korova jer ako se posle žetve pšenice hektari i hektari tih površina agritehnički dobro ne obrade, to je izuzetno tlo za razvoj ambrozije, upozorila je Mitrovićeva.
Nije jedan žbunjić veliki izvor ako je ostalo slučajno u delu parka - on se nalazi po obodu, prstenu Beograda - Surčin, Banovci, Obrenovac.
Tu su građevinske površine gde ne može da se utvrdi vlasnik i to iz godine u godinu predstavlja veliki problem, a biljka je invazivna, širi se i treba preduzeti određene mere a kaskamo za tim merama, rekla je Mitrovićeva.
Podseća da je Grad doneo akcioni plan za suzbijanje ambrozije.
O kaznama i strategiji
Govoreći o mogućnosti kažnjavanja, Mitrovićeva kaže da ne možete imati toliko inspektora - mora biti odgovornost svakog od nas. Jedan poljoprivrednik mora biri svestan, ukazala je Mitrovićeva.
Smatra da je potrebna opšta strategija i da sve lokalne samouprave moraju biti uključene da se moraju urediti površine, vikendice, okućnice.
"Lokalnim samoupravama prijavljivati i u tom smislu reagovati. Važno je i da katastar dobro funkcioniše", rekla je Mitorvićeva.
Aktuelni su poleni korova, kopriva, bokvica, pelin - svi ti poleni međusobnmo stupaju u unakrsne reakcije i utoliko je klinička slika ljudi koji su alergični još više pojačana.
Коментари