Ljudi ih zovu uraganima, ali Nedeljko Todorović objašnjava da su to uobičajene letnje oluje
Meštani Ivanjice, Čačka, Kraljeva, Kosjerića još se nisu oporavili ni okrečili kuće od prethodnog nevremena i poplava, a stiglo ih je prošlog vikenda novo. Posle olujnog vetra, grada i pljuskova ostalo je počupano drveće, uništeni zasadi malina i kupina, poplavljene bašte i plastenici. Šta se desilo i da li se s pravom pitamo da li je Srbijom protutnjao uragan ili je samo bila snažna oluja – za RTS objašnjava Nedeljko Todorović iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Nedeljko Todorović ističe da je reč o uobičajenim letnjim olujama, mada ih građani, kako kaže, zovu uraganima.
Objašnjava da se pojam uragan vezuje za tropske ciklone koji se u Americi zovu hurricane ili u Indijskom okeonu cikloni, u Aziji tajfuni... Navodi da tamo stvarno postoje uraganske brzine, negde više od 110 kilometara na čas, ali dostižu i preko 300 kilometara na čas.
Međutim, dodaje da je za naše podneblje vrlo retka pojava da se takve brzine javljaju.
Takođe, navodi Todorović, ne postoje instrumenti postavljeni na odgovarajuće mesto da bismo mogli svaki taj vetar precizno da zabeležimo, da ga kategorišemo kao uraganski.
"Normalno, postoji pri tim grmljavinskim oblacima izuzetno jak vetar, pre svega olujni, ali na momente može da bude u nekim situacijama taj granični slučaj uraganski", rekao je Todorović.
Vetar na momente dostizao oko 100 kilometara na čas?
Kazao je da nemamo tako gustu mernu mrežu mernih instrumenata za vetar i da možemo na osnovu štete koju je napravio vetar, a tako se radi u svetu, da se odredi njegova brzina.
Posredno se izvrši procena na osnovu štete, koja je to bila brzina vetra da može da obori stablo, podigne krov, ponese auto.
"U ovom slučaju, na osnovu priloga koji sam video na televiziji, pojače drvo koje je iz korena iščupano i taj vetar je mahovit, on u nekoliko sekundi dostigne tu neku maksimalnu brzinu od stotinak kilometara na čas. Procenjujem da je u ovom slučaju vetar na momente dostigao oko 100 kilometara na čas", smatra meteorolog.
Ukazao je da se narandžasti meteo-alarm odnosio pre svega na količinu padavina, i da je u četvrtak, petak i subotu bila lokalno između 20 i 40 litara po kvadratnom metru. S tim, kako objašnjava, da kada se uzmu sva tri dana, nije bilo u svakom mestu, negde je prošlo s par kapi.
"Tako da kad se saberu ta tri dana, na primer u Kraljevu je pala u dva navrata neka slična količina 30-40 litara, pa kad se sabere, to je oko 60 litara po kvadratnom metru. U ostalim mestima manje. Znači u jednom danu od pljuskova maksimalno je bilo oko 40, ali i to je dovoljno da budu određene posledice s obzirom na posledice konfiguracije terena", smatra Todorović.
Nevreme u Kniću, školski primer bujičnih poplava
Oko 130 litara kiše po metru kvadratnom, olujni vetar a u pojedinim delovima i grad, doneli su velike štete u deset sela opštine Knić. Najviše u Pajsijevicu, gde je oštećen put pa je dvadesetak kuća i porodica odsečeno od sela.
Stradali su i usevi, pa sada poljoprivrednici pokušavaju da spasu šta se može spasti u baštama.
Iz štaba za vanredne stituacije ističu da su imali ogromnu količinu vode za veoma kratko vreme, koja se slila sa obronaka planine Kotlenik i imala snagu buijice, odnela je puteve.
Šteta se procenjuje na više od 200 miliona dinara, što je polovina budžeta te opštine.
"Nažalost, ovo je, ni prvi, ni poslednji put, tako se godinama događa tokom leta kada su ti jaki pljuskovi, obično budu te bujične poplave. Sava i Dunav ne reaguju na to. Od konfiguarcije terena zavisi kakve će biti posledice. Ovo je školski primer kada sa okolnih brda padne ogromna količina vode, ona se sliva i pravi bujicu", objasnio je bujične poplave u Kniću Todorović.
Naveo je da situacija generalno za pojavu tako jakih pljuskova i padavina može da se predvidi nekoliko dana unapred na području Srbije.
Nemoguće je, naglasio je Todorović, da se unapred tačno predvidi lokacija. "Tek kad se taj grmljavinski oblak pojavi, on ne dolazi ni iz Italije ili Austrije, on se stvara ovde na licu mesta, onda se on uočava radarskim i satelitskim tehnikama snimanja i prati se njegov intenzitet. Takav oblak se razvija pet do deset minuta", istakao je meteorolog.
Todorović je ocenio da su ulaganja u regulaciju bujične potoke u planiske predele veoma velika i bila bi neisplativa, ali preporučuje da bi bilo pametno da se za početak ne grade objekti za stanovanje blizu bujičnih potoka.
Toplo leto, ali s pljuskovima
Najavio je da će sutra biti 36 stepeni i to bi trebalo da bude granica ovog leta, ali da i dalje možemo da očekujemo pljuskove. I avgustu možemo da očekujemo poneki dan s pljuskovima, ali ne može da tvrdi tačno u kojim danima.
"Generalno u oktobru je obično duži suvi period, takozvanog miholjskog leta, ali nije svake godine. Za pojam miholjskog leta se podrazumeva bar tri uzastopna suva sunčana dana s natprosečnom temperaturom. Može da bude takvih perioda, tri četiri ali ne spojena, ali je neizvesno u kom smislu će biti jesen", poručio je Nedeljko Todorović iz RHMZ.
Коментари