недеља, 03.11.2019, 07:49 -> 16:30
Извор: РТС
Аутор: Ивана Џамић
Uvreda ili poruka – šta nude reklame
Vest da je Srbija po ravnopravnosti prva u regionu, a 24. na svetu, raduje ali i otvara pitanje: šta još na tom polju treba da se uradi. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti upozorava da stereotipa i rodne nejednakosti i dalje ima u reklamnim sadržajima.
Ponekad nas privuče, često nervira, a neretko i nasmeje. Na udaru je kritika, ako se proceni da podržava predrasude i stereotipe.
Građani navode da ima diskriminacije, ali da je to lepo upakovano.
Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, na čiju adresu stižu brojne pritužbe građana, navodi da je prisutan veliki broj reklama koje sadrže ponekad uvredljiv ili diskriminatoran sadržaj ili sadržaj koji podstiče i podupire ideju o podređenosti i nadređenosti polova.
"I bez pritužbi svakako se u javnom prostoru može uočiti da je prisutan veliki broj reklama koje sadrže ponekad uvredljiv ili diskriminatoran sadržaj ili bar sadržaj koji podstiče i podupire ideju o podređenosti i nadređenosti polova. Bilo je tu raznih lukrativnih sadržaja, jedna od njih je reklama za seme pšenice – Zlatokosa jaka spremna da rađa, reklama za vodu – žena sa golim torzom do grudi koja drži flašicu vode", navodi Jankovićeva.
Prikaz žene u tim reklamama, ali i u onoj sa niskom ženskom osobom kako označava cenu, a visok muškarac kvalitet, kritikuje i Feministički kulturni centar. Objašnjavaju da reklamne sadržaje gledaju i deca koja kroz medije stiču predstave o tome kako društvo treba da izgleda.
"Postoje vicevi i oni mogu biti politički nekorektni, to je njihova poenta, ali kada se stvaraju određeni reklamni sadržaji, ljudi koji ih kreiraju moraju da budu svesni da su stvari koje pričaju vezane za samo društvo i da ne mogu da koriste to da je žena jeftina jer se zna šta u društvu znači da je žena jeftina, a da je muškarac visok i pouzdan jer to njemu daje u istom kontekstu odgovornost i kredibilitet, dok njoj daje neku vrstu nipodaštavanja", navodi Milica Batričević iz centra Befem.
Bez rodnih stereotipa u Britaniji
Ivan Kleut, marketinški stručnjak, ocenjuje da je sam kreator reklame hteo da pošalje jednu drugu poruku koristeći simbole muškarca i žene.
"Negde na kraju krajeva da kažem – muškarci jesu negde svojom građom viši, žene su, nažalost, možda niže i da je tu došlo do samo jedne igre reči koja je, nažalost, ispala nespretna. Kažu da je u ljubavi, ratu i reklamama, nažalost, sve dozvoljeno", objašnjava Kleut.
U Velikoj Britaniji, na primer, to nije slučaj. Zakon koji je nedavno usvojen zabranjuje promovisanje rodnih stereotipa. Tako žene više ne smeju da budu prikazane u ulozi domaćice ni vozača koji ne ume da parkira automobil, a muškarci kao dokoni očevi. Snagu tog zakona prve su osetile dve reklame koje su ubrzo ukinute.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 2
Пошаљи коментар