Srpske banje u "statusu kvo", Srbi odlaze kod komšija

Nerešeni vlasnički odnosi, bilo da je vlasnik spornih banja Fond PIO, država ili neka druga institucija, a s druge strane interesi sindikata i rukovodstva banja dva su osnovna razloga zašto se srpske banje sporo privatizuju, kaže za Tanjug ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.

Kako bi se rešio dugogodišnji problem privatizacije i razvoja banjskog turizma u Srbiji, formirana je, objašnjava Ljajić, radna grupa u vladi koja će uraditi procenu vrednosti banja, a zatim i mogucnost pronalaženja strateškog partnera za njih.

"Moramo ove godine da imamo rezulat, jer to je resurs koji je apsolutno neiskorišćen. Svakog vikenda četiri do pet hiljada naših ljudi ide u Mađarske, Slovenačke banje, iako značajan deo naših banja pruža bolje uslove i ima bolje reference", ocenjuje Ljajić.

Godinama država vodi bitku oko "rekonstrukcije banja", desetine su zapuštene i u njih se nije ozbiljno ulagalo decenijama zbog dugih sporova oko pitanja imovine, dok zemlje u okruženju, ističe Ljajić, kroz privatizaciju ili javno privatno partnerstvo ulažu značajna sredstva u banjski turizam.

Podseća da su vođeni sudski sporovi u kojima je Fond PIO polagao pravo na većinu banja, da je dobio 10, a još 16 slučajeva se nalazi u sudovima.

"To je do sada bio glavni razlog zašto stvar sa banjama tapka praktično u mestu. Drugi razlog je zadržavanje statusa kvo od strane sindikata. Ljudi u Srbiji se plaše svake promene, jer onaj ko tamo radi, plaši se da će ostati bez posla ako dođe novi vlasnik, a rukovodstvu banja odgovara ovakvo stanje, jer upravljaju državnim banjama pa ako se promeni vlasnik, verovatno će doći i novi menandžment", kaže Ljajić.

Zbog svega toga, objašnjava ministar, niko nije hteo da ulazi u eventualni problem promene vlasničke strukture tih banja.

"Banjama su potrebne nove investicije i mora se ići u susret savremenim zahtevima turista, posebno inostranim. Zato smo pokrenuli akciju ne samo privatizacije i prodaje, nego hoćemo da stvorimo mogućnost javno-privatnog partnerstva sa privatnim investitorima kako bi zajedno ulagali", objašnjava Ljajić.

Poziv za privatizaciju banje u Kuršumliji

Podseća da u Srbiji postoje banje koje nikada nisu proradile, a čiji su potencijali značajni, poput Kuršumlijske i Jošaničke banje.

Najavljuje da će ovog meseca biti objavljen javni poziv za privatizaciju banje u Kuršumliji koja je zatvorena još od 2006. godine.

Kada je reč o ovoj banji, precizira da je u pitanju nedovršeni objekat koji se nalazi na 12 hektara banjskog zemljišta, a za koju je urađena nova procena vrednosti.

Međutim, na 12 hektara zemljišta ove banje, pravo polažu kako opština Kuršumlija, Republika Srbija tako i privatni vlasnici.