Vremeplov (17. oktobar)

Na današnji dan rođen Borislav Mihajlović - Mihiz, Artur Miler. Italijanski graditelj violina Đuzepe Gvarneri umro 17. oktobra 1744. godine.

Srpski književnik Borislav Mihajlović -Mihiz rođen je na današnji dan 1922. godine u Irigu. Završio je Karlovačku gimnaziju i Filozofski fakultet u Beogradu. Radio je kao asistent u Muzeju Vuka i Dositeja u Beogradu, kritičar Nin-a, upravnik Biblioteke Matice srpske, saradnik Politike. Bio je umetnički direktor Avala-filma , umetnički savetnik u Ateljeu 212 (koji je stvorio zajedno s Mirom Trailović), urednik u Prosveti. Počeo je kao pesnik, veoma aktivan kao književni kritičar. Takođe bio je izuzetno društveno angažovan, jedno vreme i narodni poslanik, na listi Deposa. Bio je poznat kao čovek "bez dlake na jeziku". Dela: "Pesme", "Ogledi", "Od istog čitaoca", "Srpski pesnici između dva rata", "Književni razgovori", "Autobiografija o drugima". Autor je ili koautor više filmskih scenarija: "Orlovi rano lete", "Ponoćna zvona", "Vojnik i pas", "Čovek i ptica", "Zaseda". Autor je dramskih tekstova: "Banović Strahinja", "Komandant Sajler", "Kraljević Marko", "Optuženi Petar Todorović".

Na današnji dan 1744. godine umro Đuzepe Gvarneri, italijanski graditelj violina. Rođen u porodici čuvenih graditelja gudačkih istrumenata iz Kremone, Đuzepe Gvarneri je zanat učio u radionici svog oca i kod čuvenog Stradivarija. Prvu poznatu violinu izradio je 1726. godine, nakon dugog perioda eksperimentisanja i menjanja proporcija i oblika. Njegove violine su izvanredno doterane, izrađene od najkvalitetnijeg drveta i u blistavo zlatnom laku. Ukupno je izradio oko 200 violina, ali je postao poznat tek kada je Paganini svirao na jednoj od njih. Otada se Gvarneri smatra, uz Stradivarija, najistaknutijim majstorom klasične italijanske gradnje violina.

1760. - Rođen Klod Anri Sen - Simon, francuski filozof, socijal-utopista
(Pariz, 17. 10. 1760 - Pariz, 19. 05. 1825)

1797. - Mirom u Kampoformiju između Austrije i Francuske ukinuta Mletačka Republika

1813. - Rođen Georg Bihner, nemački književnik
(Godelau, 17. 10. 1813 - Cirih, 19. 02. 1837)

1849. - Umro Frederik Šopen, poljski kompozitor i pijanista
(Želazova Vola, 01. 03. 1809 - Pariz, 17. 10. 1849)

1899. - Skupština Kraljevine Srbije donela zakon o formiranju prve tajne službe u Srbiji - u spomen na ovaj događaj obeležava se Dan Bezbedonosno- Informativne agencije (BIA)

1909. - Prvi naš pilot - lekar Vladimir Aleksić poleteo jedrilicom sopstvene  konstrukcije nad Pančevom

1912. - Počeo Prvi balkanski rat

1915. - Rođen Artur Miler, američki književnik, akademik
(Njujork, 17. 10. 1915 - Roksberi, 10. 02. 2005)

1917. - Rođen Mak Dizdar, književnik
(Stolac, 17. 10. 1917 - Sarajevo, 14. 07. 1971)

1918. - Rođena Rita Hejvort (Margarita Karmen Kansino), američka filmska glumica (Njujork, 17. 10. 1918 - Njujork, 15. 05. 1987)

1920. - Umro Džon Sajlas Rid, američki književnik i novinar
(Portland, 22. 10. 1887 - Moskva, 17. 10. 1920)

1920. - Rođen Montgomeri Klift, američki filmski glumac
(Omaha, 17. 10. 1920 - Njujork, 23. 07. 1966)

1922. - Rođen Borislav Mihajlović - Mihiz, književnik
(Irig, 17. 10. 1922 - Beograd, 15. 12. 1997)

1930. - Rođen Dragoslav Antonijević, etnolog, akademik
(Aleksinac, 17. 10. 1930 - Beograd, 10. 09. 2001)

1936. - Srušena kafana "Albanija" u Beogradu,  na čijem se mestu danas nalazi istoimena palata

1937. - Nastali  Diznijevi crtani junaci: Raja, Gaja i Vlaja

1972. - Umro Đorđe Karađorđević, princ, najstariji sin kralja  Petra I
(Cetinje, 26. 08. 1887 - Beograd, 17. 10. 1972)

1979. - Rođen Kimi Raikonen, finski automobilista, vozač Formule 1
(Esp, 17. 10. 1979)

1997. - Izgorela zgrada Jugoslovenskog dramskog pozorišta u  Beogradu

1998. - Umrla Nada Marinković, književnica, prevodilac, novinar i urednik Radio  Beograda (Karlovac, 27. 11. 1921 - Beograd, 17. 10. 1998)

2000. - Završen hram Hercegovačka Gračanica u Trebinju

2004. - Umro Novica Savić, dramski pisac
(      10. 11. 1943 - Beograd, 17. 10. 2004)

2005. - Umro Pavle. V. Anagnosti, novinar "Borbe"
(        1944 - Beograd, 17. 10. 2005)

2006. - Umro Dragoslav Nikitović, direktor Radio Beograda
(Miokovci, 10. 01. 1934 - Beograd, 17. 10. 2006)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 05. јун 2026.
29° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом