Читај ми!

Puna škola vrata, niotkuda đaka

Manji broj učenika i poništena matura olakašli upis u gimanazije i popularne srednje škole, dok će zanatske škole ostati poluprazne. Prema procenama sindikata, više od 200 odeljenja biće ugašeno, a oko 500 nastavnika koji neće imati kome da predaje, strahuje od otkaza.

Od prvog septembra veliki broj srednjih stručnih škola imaće poluprazne učionice. Razlog je, kako tvrde profesori - sve manji broj učenika, ali i propali maturski testovi koji su olakšali upisivanje u gimnazije i popularnije srednje škole medicinske, pravne ili ekonomske struke. Sindikati procenjuju da će više od 200 odeljenja u srednjim školama biti ugašeno, a oko 500 nastavnika, koji neće imati kome da predaje, strahuje od otkaza.

Sudeći po rezultatima upisa, ovogodišnja generacija osmaka je ambiciozna. Najviše su ih privukle gimnazije koje su predvorje za fakultete - u zanatlije malo ko je hteo. Škola "Drvo art" prošle godine imala je devet odeljenja prvog razreda, ove - jedva četiri. U celoj Srbiji, od Subotice do Vranja, na primer, samo trideset učenika opredelilo se za stolarski zanat.

Prema uputsvu o formiranju odeljenja da je nepohodno bar 15 đaka da bi se formiralo odeljenje, ispada da stolara ove školske godine uopšte neće biti, iako je to deficitarno zanimanje, kaže Zorica Đokić iz Tehničke škole "Drvo art" iz Beograda

Slična situacija je i sa keramičarima, pekarima, kožarima, teksitilcima. U Forumu stručnih srednjih škola kažu da je u unutrašnjosti još gora situacija.

Zidar, tesar, obućar, krznar, termotehnicar, mehanicar za rashladne uređaje i niz drugih zanimanja neophodna su za rad i funkcionisanje jedne države. Postavlja se pitanje da li ćemo mi ove majstore uvoziti iz inostranstva, upozorava Milorad Antić iz Foruma stručnih srednjih škola.

U polupraznim školama, i profesori su višak. Strah od otpuštanja mnogima je, kažu, zagorčao letnji raspust.

Miljan Mićunović iz beogradske Hemijske škole ističe da je u ovom trenutku u toj školi sa smanjenom, a i sa potpunim gubitkom norme oko 30 profesora.

Prema proceni Unije sindikata prosvetnih radnika, više od 30 hiljada profesora neće imati pun fond časova. Ipak, rasterećenje donosi novi zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja po kojem se u penziju odlazi sa 40 godina radnog staža ili 65 godina života i najmanje 15 godina staža, pa se očekuje da nekoliko hiljada zaposlenih u školama otići u penziju.

Jasna Janković iz Unije sindikata prosvetnih radnika konstatuje da će odlazak u penziju nekoliko hiljada ljudi relaksirati sistem, a oni koji nemaju dovoljno časova preuzeće njihove. "Da li to znaći i uvođenje mladih ljudi, sigurno i to znači, jer nama su u školama mladi ljudi neophodni, jer mladost je ono što školu podiže, zaključuje Jankovićeva.

U Ministarstvu kažu da se trenutno prikupljaju podaci, a konačne liste tehnoloških viškova znaće se do 15. avgusta.

Број коментара 11

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. јун 2025.
21° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом