среда, 13.11.2013, 11:10 -> 21:02
Poslanici o plovidbi i putevima
Objedinjena rasprava o izmenama zakona o javnim putevima, o bezbednosti železnica i o pomorskoj plovidbi na dnevnom redu Skupštine Srbije. Na dnevnom redu i potvrđivanje nekoliko međunarodnih sporazuma.
20.50 - Završena sednica Skupštine.
12.45 - Do kraja 2013. biće formirano preduzeće za železničku infrastrukturu i preduzeće za putnički i teretni železnički saobraćaj, rekao Antić.
11.15 - Počela sednica Skupštine Srbije. Predložene zakone obrazlaže ministar saobraćaja Aleksandar Antić.
Na dnevnom redu Skupštine Srbije danas je više zakonskih predloga iz oblasti saobraćaja, kao i potvrđivanje nekoliko međudržavnih sporazuma.
Predstavljajući set saobraćajnih zakona pred poslanicima, ministar saobraćaja Aleksandar Antić rekao je da je predlog da se ubuduće planira izgradnja benzinskih pumpi, tako da država, pri eksproprijaciji, zemljište za te objekte može da kupi od vlasnika, a zatim da ga izdaje naftnim kompanijama i od toga ubire rentu. Od tih prihoda finansirala bi se kako izgradnja, tako i obnova puteva.
Ministar Antić izjavio je da neće da se bavi razlozima zbog kojih ne postoje projekti za izgradnju infrastrukture, već da će da insistira na tome da se oni za godinu dana završe.
Među tim projektima, naveo je ministar u načelnoj skupštinskoj raspravi o više zakonskih predloga iz te oblasti, jesu projekti rekonstrukcije pruge Novi Sad – Stara Pazova i Beograd–Vrdnica, na pruzi Beograd–Bar i dodao da je u toku izrada projekte dokumentacije, da se u 2014. godini očekuje i projekat, a onda tender.
Radove na tim deonicama, ministar ne očekuje pre 2015. godine.
Antić je naglasio da, kada je reč o ruskom kreditu za železnicu, u iznosu od 800 miliona dolara, ne postoje penali i kamate na nepovučena sredstva, istakavši da Srbija trpi štetu što nema infrastrukturu, što ne može da naplati putarinu, ali ne i štetu ruskog kredita.
Antić se više puta tokom rasprave vraćao na pitanje rokova, rekavši da "ne bi bilo ni kredita ni projekata" da nije bilo (Milutina) Mrkonjića, i da nije bilo rokova koji se, doduše, nisu ispunjavali, ne bi ništa ni bilo završeno".
Prema njegovim rečima, iz ruskog kredita aktivirana su sredstva za gradnju drugog koloseka pruge Beograd–Pančevo, a pripremne radnje bi trebalo da počnu do kraja godine.
Obrazlažući Predlog zakona o bezbednosti i interoperabilnosti železničkog saobraćaja, Antić je rekao da je objasnio da se radi o skupu mera i tehničkih rešenja za efikasnije obavljanje železničkog saobraćaja, posebno u međunarodnim okvirima.
Interoperabilnost, dodao je on, omogućava da jedna železnička kompozicija saobraća u više zemalja, odnosno da prepoznaje sisteme na prugama u drugim državama.
"Srbija da otvori pruge"
Antić je istakao da će Srbija morati da otvori tržište i pruge tako da mogu da ih koriste operateri iz drugih zemalja i da iz tog razloga mora da se unificira sistem na železnici.
Prema njegovim rečima, zakon predviđa i formiranje novog tela nadležnog za bezbednost, ali da je predlog Ministarstva da ne bude formirano novo telo već da to obavlja Direkcija za železnice.
Govoreći o problemu u vezi sa železničkim čvorom u Nišu, Antić je rekao da tu "ne postoji projekat ni u prapočetku, a da se u ovom trenutku pomoću sredstava EU radi projekat koji treba da odgovori šta je moguće u vezi sa železničkim transportom kroz taj grad".
"Železnica bi da sve ostane isto, Grad bi da se sve izmeni, a šta je realno pokazaće studija. Treba naći neko srednje rešenje, a moje je mišljenje da nije moguće da se u potpunosti izmesti sav saobraćaj iz Niša", rekao je Antić.
Antić je u Skupštini rekao i da će do kraja ove godine biti formirano novo preduzeće za železničku infrastrukturu i preduzeće za putnički i teretni železnički saobraćaj.
Ministar saobraćaja je naveo da će se u budućnosti ići na to da se razdvoji deo za putnički saobraćaj, koji će biti subvencionisan, i na teretni saobraćaj koji će se tretirati kao ekonomska kategorija.
Antić je istakao da je u budžetu Ministarstva saobraćaja za 2014. godinu više od polovine sredstava namenjeno za subvencije Železnici, ali da je to manje nego u 2013. godini i da će se u narednim godinama ići na dalje smanjivanje.
Prema njegovim rečima, da bi se nastavilo u tom smeru, Železnice moraju postati konkurentne, a usvajanje zakona o bezbednosti i interoperabilnosti železničkog saobraćaja suštinski je važno za restrukturiranje železničkog saobraćaja u Srbiji.
"Prolazna vremena nisu dobra"
Ministar je odgovorio poslanicima i u vezi sa pitanjama o Koridoru 10 rekavši da "prolazna vremena nisu dobra, ali i da je u proteklih devet meseci aktiviran najveći broj gradilišta i najveći broj potpisanih ugovora".
Antić je takođe precizirao da njegovo ministarstvo nije zaduženo za radove na takozvanom Koridoru 11, sem za deonicu Ub-Lajkovac gde ima dosta problema, jer domaći građevinski izvođači "dišu na škrge".
Na dnevnom redu su i izmene Zakona o pomorskoj plovidbi, kojima se usklađuje domaće zakonodavstvo sa Konvencijom o radu pomoraca, pa se tako regulišu pitanja u vezi sa radnim vremenom pomoraca, odnosno obaveze isticanja ploče sa rasporedom radnog vremena na brodu.
Definišu se pitanja radnih i životnih uslova na brodu i podnošenje prigovora pomoraca, a uređen je i postupak davanja ovlašćenja za zdravstvene ustanove za zdravstvene preglede pomoraca.
Pred poslanicima je i potvrđivanje nekoliko međudržavnih sporazuma.
Reč je o Evropskom sporazumu o glavnim unutrašnjim vodnim putevima od međunarodnog značaja, o potvrđivanju sporazuma između Srbije i Rusije, kao i Srbije i Ukrajine o saradnji u železničkom saobraćaju.
Pred poslanicima je i potvrđivanje Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Srbije i Australije i o međunarodnom drumskom prevozu putnika i stvari između Srbije i Slovačke.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар