Читај ми!

Ekonomija prirodnih katastrofa

Globalni ekonomski gubici zbog prirodnih katastrofa izmiču kontroli, upozoravaju Ujedinjene nacije. Šteta, od početka veka, procenjuje se na oko 2.500 milijardi dolara. Najveće žrtve su najmanje razvijene zemlje.

Ujedinjene nacije bavile su se procenom koliko prirodne katastrofe utiču na svetsku ekonomiju.

Ekonomski gubici zbog prirodnih katastrofa izmiču kontroli, upozoravaju stručnjaci UN. Od početka veka, šteta se procenjuje na oko 2.500 milijardi dolara, a najviše su na udaru najmanje razvijene zemlje. Svetska organizacija zato upozorava da je neophodno da poslovni planovi obuhvate i procenu rizika od nepogoda.

UN za gubitke krive kretanja u svetskoj ekonomiji u poslednjih četrdeset godina. U potrazi za manjim troškovima proizvodnje, poslovi se sele po svetu, ali se ne vodi mnogo računa o tome da li su ta mesta na udaru zemljotresa, poplava i ostalih prirodnih nepogoda, kao ni o posledicama po svetski ekonomski lanac.

Generalni sekretar UN Ban Kimun kaže da je odgovornost za smanjenje rizika od katastrofa na vladama, ali da rizik zavisi i od toga gde i kako ulaže privatni biznis, od kojeg potiče od 70 do 85 odsto svih svetskih ulaganja u nove zgrade, infrastrukturu i proizvodnju.

"Suviše dugo pažnja se poklanja samo brzom obrtu kapitala. Mora se razumeti da smanjenje izloženosti riziku nije trošak, nego prilika da investicija bude privlačnija na dugi rok", ističe Ban.

Od deset nacionalnih ekonomija koje su najviše izložene razornom dejstvu prirodnih katastrofa, šest su azijske, među kojima su Bangladeš, Filipini i Mijanmar pod "ekstremnim" rizikom.

Kao da se priroda poigrala, pa je rizik je veći što su privrede nerazvijenije. Ne samo da katastrofe povećavaju jaz između njih i razvijenog sveta, već ekonomije i društva vraćaju i po nekoliko decenija unazad.

"Moramo da utvrdimo načine merenja rizika i njihovog uticaja na svetsku ekonomiju i shvatimo koliko prirodne katastrofe utiču na finansijsku nestabilnost u svetu", kaže analitičar Pol Klements Hant.

Anketa u šest američkih gradova pokazuje da su tri četvrtine od 1.300 tamošnjih preduzeća prekidale proizvodnju kada je, zbog prirodnih nepogoda, dolazilo do prekida telekomunikacija i snabdevanja vodom i strujom. Međutim, jedva 15 odsto njih ima osnovni plan postupanja u takvim slučajevima.

Ujedinjene nacije upozoravaju da se, iako se prirodne nepogode ne mogu izbeći, svakako može sprečiti da prerastu u katastrofe. Samo treba na vreme misliti o tome.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. јул 2025.
27° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом