Читај ми!

Majstori baroka – Alesandro Skarlati

Ove godine obeležava se trista godina od smrti Alesandra Skarlatija, jednog od najznačajnijih kompozitora koji su stvarali na prelazu iz 17. u 18. vek. S tim u vezi, emisiju Majstori baroka posvećujemo delima ovog italijanskog majstora, koga su savremenici nazivali i „italijanskim Orfejem”. Kantate „Ljubavi, prokletinjo”, „Ljubav me često zove”, „Iako sam vezan, te okove volim”, „Moja Klori, lepa Klori” i „Reci mi kada, okrutniče” interpretiraju članovi ansambla Končerto italijano kojim rukovodi Rinaldo Alesandrini.

Alesandro Skarlati rođen je u Palermu 1660. godine, u porodici u kojoj su roditelji bili vrlo aktivni u muzičkom životu grada, i u kojoj je njegova muzička darovitost rano prepoznata. Prve muzičke poduke stekao je na Siciliji, a sa dvanaest godina se sa porodicom preselio u Rim gde je, uz pomoć očevih veza, nastavio svoje obrazovanje. Bogat i živopisan umetnički život ovog grada otvorio je mladom Skarlatiju brojne mogućnosti, kao i poznanstva sa uticajnim kolegama. Sa osamnaest godina stupio je u brak sa Antonijom Ancalone, čija je porodica pripadala rimskom visokom društvu, a par se nastanio u palati čuvenog arhitekte Đovanija Lorenca Berninija, što je dodatno učvrstilo Skarlatijev društveni, ali i umetnički položaj. Ubrzo potom, on piše svoju prvu operu Zabuna sa dvojnicima koja postiže uspeh i počinje da se izvodi širom Italije. Time je Skarlati učvrstio svoje ime na muzičkoj mapi i označio početak svoje operske karijere. Muzički talenat mladog Skarlatija privukao je pažnju uticajnih ljudi, uključujući i Kristinu, kraljicu Švedske i kardinala Pamfilija, i podrška i zaštita koju su mu pružali omogućila mu je angažmane koji su bili vrlo traženi – kao što su porudžbine oratorijuma i svečanih kantata za liturgijske i dvorske prilike.

Iz Rima put ga dalje vodi u Napulj – grad u kojem dobija nameštenje kapelmajstora kraljevske kapele i gde ostavlja veliki trag. Njegova dela, od opera i oratorijuma, preko kantata i dueta, uticala su na razvoj napuljske opere, koja je, od početka 18. veka postala rival do tada nedostižnoj venecijanskoj sceni. Ipak, pored uspeha kada je u pitanju muzičko stvaralaštvo, Skarlati se suočavao i sa brojnim izazovima: ljubomorom kolega, finansijskim teškoćama i administrativnim problemima, što je često ugrožavalo njegovu mnogobrojnu porodicu i primoravalo ga da traži dodatne angažmane. Pored svoje kompozitorske delatnosti, bio je aktivan i kao pedagog, i to vrlo uspešno – odigrao je važnu ulogu u obrazovanju naredne generacije muzičara. 

Alesandro Skarlati je preminuo u oktobru 1725. u Napulju, ostavivši za sobom bogat opus i neizbrisiv trag u istoriji muzike. 

Autorka: Saša Tošković

 

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом