Читај ми!

Muzika viva – 71. Međunarodni Rostrum kompozitora

Nastavljamo ciklus posvećen ovogodišnjem, 71. Međunarodnom Rostrumu kompozitora koji je održan u Ljubljani, od 13. do 16. maja. Ova manifestacija, koja se svake godine organizuje pod okriljem Internacionalog saveta za muziku koji deluje pri Unesku, prvi put je održana u Sloveniji. Domaćin takmičenja je bila Radio-televizija Slovenije, dok su takmičarske sesije održavane u prostoru Cankarjevog doma. Tokom četiri dana takmičenja, predstavile su se dvadeset dve radijske kuće sa četiri kontinenta, a ukupno su izvedena četrdeset dva dela u dve kategorije – opštoj i selekciji autora do 30 godina. U večerašnjoj emisiji, predstavićemo kompozicije iz selekcije Portugala, Meksika i Argentine.

Argentinska kompozitorka Karolina Heredija stvara u oblasti elektronske i akustične muzike, a posebno je zainteresovana za višemedijsku umetnost. Studije je završila u Argentini i na Univerzitetu u Mičigenu, a njena dela su izvodili značajni severnoamerički ansambli poput kvarteta Džek, Ansambla za novu muziku Filharmonije Los Anđelesa, Kamernog orkestra iz Los Anđelesa i drugi. Kao predavač radila je na Univerzitetu u Misuriju, a danas živi u Los Anđelesu, radeći kao slobodni umetnik. Delo sa kojim se predstavila u Sloveniji, kompozicija Prirodna rezonanca, inspirisana je rekom Santa Kruz, njenom prošlošću, sadašnjošću i budućnošću. Ona pravi reference na vreme kada je postojala dublja povezanost sa prirodom, zatim na agresivne promene koje su načinjene u ime napretka, da bi na kraju ukazala na patnju koja će neminovno uslediti, zbog neraskidive povezanosti ljudi sa okolinom u kojoj žive.

U nastavku emisije čućete elektronsku kompoziciju Huana Pabla Nikoletija, koji je takođe predstavljao Argentinu na ovogodišnjem Međunarodnom Rostrumu kompozitora u Ljubljani. Ovaj umetnik je studije završio na Nacionalnom univerzitetu Argentine, u klasi Alehandra Iglesijasa Rosija. Godine 2016, njegova kompozicija je bila preporučena na Rostrumu u kategoriji autora do 30 godina, a potom je osvojio i medalju Pikaso-Miro koju dodeljuje Unesko, što je rezultiralo porudžbinom Francuskog radija i Međunarodnog muzičkog saveta. Danas Huan Pablo Nikoleti stvara najčešće u elektronskom mediju, ali često koristi autohtone južnoameričke instrumente, spajajući ih sa novom tehnologijom. Kompozicija A dole, oko mene, bio je krug sveta inspirisana je jednom epizodom iz istorije plemena Sijuksa, kroz koju kompozitor istražuje „zvučnu geografiju danas izumrlih kultura severne i južne Amerike”. Nikoleti koristi čitav spektar tradicionalnih instrumenata, čiji zvuk potom podvrgava digitalnoj obradi, praveći dijalog između prošlosti i budućnosti.

Poslednje delo iz ove selekcije bila je kompozicija Pačakuti – krv i ruševine Hulijete Ševah. Ova umetnica je studije završila, poput Huana Pabla Nikoletija, u klasi Alehandra Iglesijasa Rosija u Buenos Ajresu, a danas je aktivna u Etnomuzikološkom centru Nacionalnog univerziteta kao i u Orkestru starosedelačkih instrumenata, specijalizovanom za sviranje na duvačkim instrumentima. Ova umetnica je već nekoliko puta učestvovala na Rostrumu kompozitora, a delo sa kojim se predstavila u Ljubljani bavi se temom bliskom ovoj autorki – to je uništavanje prirodne sredine i nemilosrdnost kolonizatora. Ona citira reči jednog indijanskog poglavice upućene 1854. godine tadašnjem predsedniku SAD-a, Frenklinu Pirsu, koje glase: „mi znamo da beli čovek ne razume naš način života. Jedan deo zemlje je za njega isti kao i drugi, jer on je stranac koji dolazi po noći i otima zemlju gdegod mu je potrebna. Njegovi apetiti će proždreti Zemlju i ostaviti iza samo pustinju”. Ove reči zvuče proročki, posmatrajući odnos koji veliki deo čovečanstva ima prema prirodnoj okolini, a Hulijeta Ševah ih smatra posebno aktuelnim u Južnoj Americi, gde je domorodačko stanovništvo i danas pod ekonomskim i kulturnim pritiskom evropskih doseljenika. Zato ona koristi reč „pačakuti”, koja na jeziku plemena Ajmara znači trenutak kada se „svet okrenuo naglavačke”, ukazujući na dalekosežne i katastrofalne posledice evropskog osvajanja kontinenta pre više od 500 godina. Ona koristi različite tradicionalne trube, kao signal za opasnost, ali i ritualni zvuk koji je pratio tradicionalne napeve.

U emisiji ćete takođe čuti kompoziciju Eterični san portugalskog kompozitora Karlosa Azaveda. Osnove studije ovaj autor je završio u Portu, a potom je stekao doktorat na Univerzitetu u Šefildu. Radeći kao pijanista, kompozitor i aranžer, Azavedo je sakupio arhivu malih zvučnih objekata koju je u delu organizovao u narativ koji bi trebalo da podstakne kontemplaciju i refleksiju, praveći iznenadne kontraste i neobične spojeve različitih muzičkih stilova.

Emisiju će zaokružiti ostvarenja iz selekcije Meksika – kompozicija Meksiko Siti Dijane Sirse Valdes Rozado. Ova pevačica i kompozitorka koja danas živi i radi u Minhenu, posvećena je komponovanju dela vokalnog i vokalno-instrumentalnog žanra koja su bila izvođena u vodećim operskim kućama u Nemačkoj, ali i u Severnoj i Južnoj Americi, Aziji i Evropi. Dobitnica je muzičke nagrade grada Minhena, kao i nagrade za mlade umetnike Teatra La Feniče iz Venecije. Njena dela objavljuje ugledni italijanski izdavač Rikordi. Kompozicija Meksiko Siti inspirisana je ovom latinoameričkom metropolom, njenom energijom, neprestanom bukom, višeslojnošću njene istorije, ali i sasvim ličnim, nostalgičnim sećanjima kompozitorke. Tako nastaje delo koje je, prema rečima autorke, „sa domorodačkim korenima, moderno, nadrealno, kosmopolitsko i raznobojno”.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом