субота, 03.02.2024, 20:02 -> 10:49
štampajOperska sezona Euroradija 2023-2023
Predstavljamo snimak opere "Peleas i Melisanda" Kloda Debisija ostvaren 9. septembra 2023. godine u Koncertnoj dvorani Bela Bartok u Budimpešti. Glavne uloge tumačili su: Patrisija Petibon kao Melisanda, Bernard Rihter kao Peleas, Tasis Hristojanis kao Golo. Ivon Naef je bila Ženevjev, dečak-sopran Olivije Mišel je pevao Injolda, Nikola Teste je bio stari kralj Arkel, Piter Harvi doktor, dok je Budimpeštanskim festivalskim orkestrom dirigovao Ivan Fišer.
Peleas i Melisanda je intimna priča, koja se odvija u mitskoj zemlji nazvanoj Alemond (ili u prevodu Svuda-u-svetu). Odnos između princa Goloa, njegove misteriozne mlade žene Melisande i njegovog isto tako mladog polu-brata Peleasa prepuna je enigmatičnih situacija. Na Debisija je veoma uticala Vagnerova drama Tristan i Izolda, na koju Peleas i Melisanda donekle podseća. Ali, Debisi je znao da njegov pristup ljubavnom trouglu mora biti potpuno drugačiji od Vagnerovog. Kako je sam rekao "treba tražiti dalje posle Vagnera, a ne na osnovu Vagnera". U Debisijevoj operi, sve se dešava u carstvu intenzivnih, ali tihih sugestija, neiskazanih osećanja i onostrane atmosfere.
U delu ne postoje konvencionalne arije ili ansambli, a svaka nota Debisijeve muzike je komponovana tako da se jasno čuju reči Meterlinkovog teksta, odnosno njihova inherentna prozodija. Kako to Debisi kaže "Pokušao sam da se povinujem jednom pravilu lepote koje najčešće zaboravljamo kada se radi o dramskoj muzici; likovi ove drame pokušavaju da pevaju kao što bi to učinile obične osobe, a ne koristeći arbitrarni jezik prevaziđene tradicije". Pritom, glavni likovi imaju muzičke teme i motive, kao u Vagnerovim operama, ali oni se čuju u orkestarskom partu, ujedinjavajući i pojačavajući muzičku atmosferu koju je Debisi nazivao orkestarski dekor. Posebno se ističu orkestarski interludijumi, inovativno sredstvo, kojim Debisi ulančava radnju i stvara sveprožimajuću zvučnu zavesu dela, pritom i rafinirarno nagoveštavajući ono što će se desiti u narednom segmentu opere.
Na Peleasu i Melisandi, Debisi je radio punih 12 godina još od kako je 1893.godine na matine predstavi odgledao Meterlinkov simbolistički komad. Te iste godine je dobio dozvolu od pisca da pretvori njegov tekst u muziku, a Debisijeva ideja je bila da ne menja tekstualni predložak, već da ga sa svim ambivalentnostima i karakterističnom strukturom sastavljenom iz pitanja i odgovora, i misterioznih, pretežno lirskih rečenica pretoči u muzičko-dramskim svet. Intervencija je učinjena u samoj strukturi, s obzirom na to da je Debisi vrlo rano odlučio da isključi četiri scene iz originalnog komada, posebno uvodnu scenu koja je imala previše očiglednog simbolizma. Takođe, izbačeni su delovi teksta i preterano deskriptivni odlomci, ali same Meterlinkove reči nisu menjane.
Urednica: Ksenija Stevanović
Коментари