субота, 06.01.2024, 20:02 -> 11:38
Opera – Dela Petra Konjovića
Sa izdanja „Probuđeni arhiv” koji su zajednički pokrenuli Radio Beograd i Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, pratićete odlomke iz opera „Ženidba Miloševa” i „Seljaci”.
Petar Konjović je bio jedna od ključnih ličnosti srpske muzike XX veka i van svake sumnje najznačajniji srpski operski kompozitor. Njegovih pet opera se međusobno dosta razlikuju po temama i žanrovima, ali se ističu po svojim umetničkim kvalitetima, koji operski opus ovog autora izdvajaju kao najznačajniji u srpkoj istoriji muzike. Prva u nizu Konjovićevih opera bila je Ženidba Miloševa, odnosno Vilin veo, čija je prva verzija iz 1904. bila jedan od prvih srpskih priloga u ovom žanru, a usledili su Knez od Zete, Koštana, Seljaci i Otadžbina.
Polezeći od romantičarski koncipirane opere i ideja bliskih nacionalnim školama, vremenom je ovaj autor, pod uticajem Vagnera, Musorgskog i Janačeka težio da izgradi svoj lični rečitativno-ariozni stil kojim bi afirmisao važnost reči u muzičko dramskim formama.
U emisiji ćete najpre čuti odlomke iz Konjovićevog operskog prvenca, opere Ženidba Miloševa, na kojem je počeo da radi 1903, a dovršio ga i ponudio za izvođenje beogradskom Narodnom pozorištu pred sam upis na konzervatorijum u Pragu 1904. godine. Do izvođenja nije došlo, a autor je potom izvršio temeljnu reviziju ovog dela, koje je premijeru doživelo u Zagrebu 1917, kada je zbog cenzure, naslov promenjen u Vilin veo. Usledila je još jedna prerada dela, a u svom konačnom obliku, opera je predstavljena 1922. godine. Konjović je ovu romantično-nacionalnu bajku inspirisanu narodnom poezijom koncipirao po ugledu na ranoromantične opere, pre svih na radove Karla Marije Vebera, u kojima se još uvek raspoznaju klasične numere – arije, dueti, horovi. Dok ariozne linije ukazuju na Konjovićeve uzore, sama melodika jasno pokazuje inspiraciju folklornim nasleđem našeg podneblja. Siže opere zasnovan je na priči o junacima naše epske lirike – Milošu Obiliću, Marku Kraljeviću i vili Ravijojli. Integralni snimak ovog ostvarenja Petra Konjovića ne postoji, već su ostali sačuvani pojedini segmenti, zabeleženi tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, u interpretaciji različitih ansambala.
Pored odlomaka iz opere Ženidba Miloševa, čućete i Konjovićevu narodnu operu u tri čina Seljaci. Jedina komična opera u opusu ovog autora, napisana je na nekada popularni komad Đido Janka Veselinovića, koji je već bio postavljen na scenu kao komad s pevanjem sa muzikom Davorina Jenka. Ovaj predložak privukao je Konjovića ne samo svojom komičnom stranom već i idiličnim aspektom i realistično osmišljenim dramskim zapletima. On pripada nizu sličnih dela nastalih u slovenskim zemljama sa sižeom iz života seljaka, u narodnom duhu i sa citatima folklornih igara i pesama. U tom smislu, ovo delo se može porediti sa Soročinskim sajmom Musorgskog ili Prodanom nevestom Bedžiha Smetane. Dok je radio na delu, Konjović je svedočio da mu je pred očima lebdelo ostvarenje u kojem će se „rasploditi vedra, rekao bih mocartovska jasna dijatonika šumadijskog skercoznog motiva koji je već s toliko uspeha u rukovetima Iz moje domovine fiksirao Stevan Mokranjac. Kompozitor je preuzeo neke od pesama koje je Jenko već koristio u svom Đidu, ali je dodao i druge citate narodnih melodija, te se u delu neosetno i organski prepliću autorova originalna invencija i pristupačan, narodski obojen muzički izraz.
Urednica emisije: Ivana Neimarević
Коментари