понедељак, 07.03.2022, 21:30 -> 12:25
Извор: Трећи програм
Iz arhive Radio Beograda
Jubileji – 90 godina Velike dvorane Kolarčeve zadužbine
Naredne četiri emisije biće posvećene obeležavanju 90 godina rada Velike dvorane Kolarčeve zadužbine, najznačajnije koncertne sale u našoj zemlji. Za prvu emisiju izdvojili smo snimke sa koncerata Beogradske filharmonije zabeležene 1980. i 1991. godine, kada su izvedene kompozicije: Sinfonijeta Enrika Josifa, kantata Jefimija Lazaru Dejana Despića i Španski kapričo opus 34 Nikolaja Rimskog Korsakova.
Ideja zadužbinarstva bila je od izuzetnog značaja za razvoj kulture, umetnosti, nauke i prosvete u našoj sredini, u vreme kada su tek počinjale da se formiraju kulturne i naučno-prosvetne institucije. Nacionalizacijom nakon Drugog svetskog rata, najveći broj zadužbina izgubio je svoj status, ali je jedna institucija nastavila da traje, sada već 145 godina, poštujući poslednju volju svog osnivača - Ilije Milosavljevića Kolarca. On je, 1877. godine, svojim testamentom osnovao Univerzitetski fond namenjen podizanju Kolarčevog narodnog univerziteta, u cilju predstavljanje naučnih, književnih i kulturnih dostignuća „za buđenje osećanja časnosti i rodoljublja i za različita polazna znanja". Kada je 1928. godine kapital Fonda narastao dovoljno za izdržavanje univerziteta, Aleksandar Prvi Karađorđević je potpisao zakon o upotrebi Univerzitetskog fonda Kolarčeve zadužbine, za osnivanje univerziteta čiji će cilj biti narodno prosvećenje. Sličnu uredbu, dvadesetak godina kasnije potpisao je i ministar nove komunističke vlade, Mitar Mitrović, potvrđujući značaj ove instutucije, koja tada dobija ime Kolarčev narodni univerzitet. Nakon promene zakona o zadužbinama 2011. godine, Kolarac, kako se kolokvijalno ovo zdanje najčešće naziva, postao je institucija civilnog društva, poput kulturno-prosvetnih zajednica, a dve godine kasnije, Ministarstvo kulture i informisanja je Zadužbinu proglasila ustanovom kulture od nacionalnog značaja.
Zgradu Kolarčeve zadužbine projektovao je čuveni arhitekta i profesor Beogradskog univerziteta Petar Bajalović, uz saradnju svog brata Đure. Kako su obojica bili i muzičari - Petar violinista, a Đura flautista - posebnu pažnju posvetili su akustici Velike dvorane. Prvi događaj u ovoj sali odigrao se 4. februara 1932. godine kada je nastupom Beogradske filharmonije, predvođene dirigentom Stevanom Hristićem, dvorana svečano otvorena. U tadašnjoj štampi, između ostalih, o ovom važnom događaju pisali su velikani naše umetničke muzike - Miloje Milojević i Kosta Manojlović. Iz pera Milojevića, čiji je tekst objavljen 6. februara 1932. godine u dnevnom listu „Politika", izdvajamo sledeće: „... dvorana je ne samo velika nego je i arhitektonski lepa; ona ide u red najlepših koncertnih dvorana na svetu. I akustična je. Zvučni odnosi velikoga ansambla i svi prelivi boja raznih pojednih instrumentalnih grupa odaju divan sklad", zapisao je tada Miloje Milojević. Iako raspolaže sa 883 sedišta, ostalo je zabeleženo i to da je na otvaranju sala primila čak „1200 muzikalnih duša". Od tog dana do danas, u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine održano je preko 18.000 koncerata na kojima su nastupali renomirani domaći i svetski umetnici, a neki od njih su: Sergej Prokofjev, Artur Rubinštajn, Svjatoslav Rihter, Gidon Kremer, Ivo Pogorelić, Herbert fon Karajan, Miša Majski, Stefan Milenković i drugi. Broj ansambala koji su svirali na sceni Kolarčeve zadužbine je takođe impozantan – 3.956 – a do 4. februara ove godine izvedeno je čak 41.030 različitih kompozicija.
U sklopu obeležavanja jubileja ova institucija organizuje više koncerata tokom godine, a u okviru jednog od njih, 12. marta, nastupiće sopran Ketrin Vajt uz klavirsku pratnju Đorđa Nešića, višegodišnjeg saradnika Metropoliten opere specijalizovanog za vokalnu obuku.
Коментари