Muzej zvuka
Svetovne kompozicije Arnolda i Huga de Lantinsa.
Ovi umetnici pripadaju dinastiji franko-flamanskih autora iz Liježa, o kojima je ostalo veoma malo sačuvanih informacija, te su njihove međusobne veze i danas nedovoljno istražene. Arnold i Hugo do nas su stigli pre svega zahvaljujući jednoj šansoni Gijoma Difaja, u kojoj on podiže čašu „Išonu, Ernou, Imblou i Anriju", a u francuskim verzijama ovih imena, istraživači su prepoznali Hugonusa i Arnoldusa de Lantinsa, članove kapele Malateste Malateste, vladara Pezara na čijem dvoru je radio i sam Difaj tokom treće decenije 15. veka. Da li su Hugo i Arnold bili braća, verovatno nikada nećemo saznati, ali su njihove karijere i muzički jezici veoma slični. Nešto više znamo o životu Arnolda de Lantinsa, koji je služio u papskoj kapeli između 1431. i 1432. godine, u vreme kada je i Difaj boravio u Rimu. Iz zahteva jednog drugog kompozitora, koji je tražio prijem u papsku službu kako bi popunio „upražnjeno mesto preminulog Arnolda de Lantinsa", znamo da je umro pre jula 1432. godine, verovatno kao veoma mlad čovek. Ipak, popularnost koju je njegov motet Tota pulhra es uživao tokom 30-ih godina 15. veka, svedoči o ugledu ovog autora, koji se može uporediti sa onim koji su imali Difaj, Benšoa i Čikonija. Do danas je ostalo sačuvano četrnaest pesama koje se mogu pripisati Arnoldu de Lantinsu, uz dva misna ciklusa i tri manje duhovne kompozicije; kada je reč o Hugu de Lantinsu, iza njega je ostalo osamnaest pesama, od kojih su četiri na italijanskom jeziku, kao i deset duhovnih kompozicija. Stilski, ove ostvarenja bi se mogla uporediti sa ranim radovima Gijoma Difaja, uz nešto veću pažnju koju su De Lantinsovi poklanjali melodijskoj lepoti. Kompozicije koje ćete slušati u večerašnjoj emisiji napisane su za tri glasa, a fokus je na ukrašenoj melodijskoj liniji u tenoru ili kontratenoru. Većina kompozicija prati konvencije tog vremena, i po pitanju raspona i tretmana glasa, kao i forme, koja je najčešće bila u obliku ronda, što sve govori o tome da su ovi umetnici negovali „klasični" stil tog doba, potekao iz Burgundije.
Urednica emisije: Ivana Neimarević
Коментари