Kompozitor meseca – Josip Slavenski

Ovog meseca emitujemo ciklus kojim obeležavamo 125 godina od rođenja Josipa Slavenskog.

Kompozitor Josip Slavenski rođen je 11. maja 1896. kao Josip Štolcer, u međimurskom gradu Čakovcu, koji je u tom periodu bio pod vlašću Austrougarske. Posebnu naklonost prema tradicionalnoj muzici rodnog Međimurja, koju mu je kao detetu izvodila majka, ali i prema folkloru Balkana, Slavenski je gajio tokom čitavog života i iz tradicionalne muzike je crpeo svoj jedinstveni umetnički izraz.

U rodnom Čakovcu izučio je pekarski zanat kod svog oca, i tu završio osnovnu i srednju školu. Već u detinjstvu pokazivao je izuzetne muzičke sposobnosti koje su mu omogućile da se, posle prvih pouka dobijenih u Varaždinu, 1913. godine upiše na Konzervatorijum u Budimpešti, u klasu Zoltana Kodaja. U ovom gradu upoznao se sa predanim radom Bele Bartoka na prikupljanju i proučavanju narodnih melodija. Nakon izbijanja Prvog svetskog rata, Slavenski je prekinuo studije, da bi ih nastavio 1920. i, uprkos materijalnim teškoćama u kojima se nalazio, uspešno ih završio u Pragu 1923. godine, u klasi Vitjeslava Novaka.

Kada je 1918. godine stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kompozitor je sa velikim oduševljenjem prihvatio ideje panslovenskog pokreta i počeo da se potpisuje kao Štolcer-Slavenski, da bi kasnije, 1932. prezime Slavenski i formalno ozvaničio. Osnivanje zajedničke države južnoslovenskih naroda imalo je značajan uticaj da u brojna dela koja je pisao još od studentskih dana ugradi i svoje jugoslovensko ime. Nakon studija u Pragu, Slavenski je najpre radio kao profesor u Glazbenom zavodu u Zagrebu, a septembra 1924. prihvata poziv Jovana Zorka, direktora Muzičke škole u Beogradu, gde dolazi na mesto profesora. Iste godine Slavenski na Festivalu savremene muzike u Donauešingenu predstavlja svoj Prvi gudački kvartet koji je primljen sa velikim uspehom, a već naredne, 1925, dobija stipendiju za usavršavanje u Parizu, gde je imao prilike da se upozna sa muzikom kompozitora francuske 'šestorke'. Tada potpisuje i ugovor sa jednom od najstarijih nemačkih izdavačkih kuća za muzikalije Schott iz Majnca, koja će narednih godina publikovati partiture njegovih dela. Naime, u periodu od 1926. do 1932. godine ova prestižna kuća objavila je čak dvanaest instrumentalnih dela i dvadeset jednu horsku kompoziciju Slavenskog.

Slušaćete prva tri gudačka kvarteta Josipa Slavenskog.

Urednica Jelena Damjanović

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом