среда, 08.10.2025, 16:00 -> 18:16
Извор: Радио Београд 2
Аутор: Тања Живковић
„Ver Sacrum Vivendum ‒ Zavet prolećnog žrtvovanja” i ,,Čovek po Blanuši”
Ranko Krstajić, Nevena Martinović
Autor:
Тања Живковић, Зоја Бојић
Емисија се бави визуелним уметностима и ликовном културом [ детаљније ]
U današnjem Zlatnom preseku govorimo o dvema izložbama i dvojici izuzetnih stvaralaca. U Galeriji RTS sinoć je otvorena retrospektivna izložba slika „Ver Sacrum Vivendum ‒ Zavet prolećnog žrtvovanja” književnika i slikara Ranka Krstajića. U katogu za izložbu Dragan Jovanović Danilov, pesnik i likovni kritičar je zapisao: ,,Ranko Krstajić umetnik je iz porodice metafizičara. Na svojim slikama on priziva magični svet koji pronalazimo u njegovoj prozi, ali i u pričama i romanima Poa i nemačkih romantičara Hofmana i Eversa. Krstajić respektuje klasičnu slikarsku tehniku i klasični figuralni koncept. Osamljen, introvertan, usredsređen na svoj rad, izvan svih struja i moda, ovaj umetnik već dugo istrajava u svom fantasmagoričnom svetu. On slika sporo, temeljito, uvek imajući na umu onaj Volterov nauk – da nam valja ᾽obrađivati svoj vrt᾽.”
Ranko Krstajić rođen je 1952. godine u Žabljaku pod Durmitorom. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Filološki fakultet u Beogradu. Radio je kao profesor srpskog jezika za strance u Institutu za strane jezike u Beogradu. Izlaže od 1971. godine. Do sada je imao 20 samostalnih i 50 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Objavio je brojne knjige. Dobitnik je međunarodne nagrade Arka, nagrade Udruženja književnika Srbije „Simo Matavulj” i nagrade „Svetozar Ćorović” za najbolju proznu knjigu na srpskom jeziku („Gospodar sreće”) za 2022. godinu.
U Zlatnom preseku sa Rankom Krstajićem o o lepoti stvaranja...
Oktobar u Galeriji RIMA biće u znaku sećanja na nedavno preminulog umetnika Milana Blanušu (1943‒2025). Izložba koja je bila planirana i dogovarana kao njegovo četvrto samostalno predstavljanje u Galeriji RIMA, dobila je memorijalni karakter. Tim povodom, izložba će obuhvatiti oba galerijska prostora, u Beogradu i Kragujevcu, a postavka je proširena tako da, pored poslednjih slika nastalih 2023. godine, obuhvata i selekciju reprezentativnih radova iz prethodne tri decenije koje publika nije imala priliku skorije da vidi.
Kao što naslov sugeriše, izložba „Čovek po Blanuši” posvećena je viziji i predstavi čoveka u Blanušinom stvaralaštvu. Od serije crteža naslovljenih „Akcija” preko „Posmatrača pomračenja Sunca” i „Finih ljudi” do „Četvoronošca”, izložba se fokusira na centralni motiv u Blanušinoj umetnosti – ljudsku figuru, i još konkretnije, figuru čoveka u poslovnom odelu preko koje je umetnik, kroz više od pet decenija umetničkog rada, detektovao neuralgične tačke savremenog sveta i kritikovao društvenu stvarnost. Prikazan uvek tipski, definisan samo svojim jednoobraznim kostimom moći i vlasti, Blanušin muškarac u odelu je sirova i gruba predstava čoveka sistema, bez individualnosti i ličnog integriteta. „Političari, biznismeni, ljudi od vlasti, bezbrojni korporativni i birokratski klonovi, uniformisanih pojava i insceniranih ophođenja, svi su oni objedinjeni jednim istim tipom anonimusa u poslovnom odelu – figurom depersonalizovanog čoveka kao vrednosnim simbolom savremenog društva. Blanušini ljudi u odelima istovremeno su tvorci i žrtve uređenosti sveta koja im postepeno guta slobodu u svakom aspektu postojanja, pretvarajući ih na kraju u čovekolike automate”, navodi se u tekstu izložbenog kataloga, autorke Nevene Martinović, kustoskinje Galerije RIMA.
Izložba u Beogradu biće svečano otvorena sutra, u četvrtak 9. oktobra, a u Kragujevcu 14. oktobra.
Milan Blanuša je rođen 1943. godine u Jagodini. Diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Postdiplomske studije završio je na Državnoj visokoj školi za likovne umetnosti u Braunšvajgu, u Nemačkoj. Specijalizirao je grafiku na Državnoj visokoj školi za likovne umetnosti u Frankfurtu na Majni, u Nemačkoj. Član je ULUS-a od 1971.
Dobitnik je brojnih nagrada iz oblasti likovnog stvaralaštva među kojima su i Nagrada Oktobarskog salona za slikarstvo (1978), Zlatna paleta ULUS-a (1992), Politikina nagrada (2000), Veliki pečat Grafičkog kolektiva (2001), Nagrada „Sava Šumanović” (2005), Nagrada grada Beograda (2017).
Gošća Zlatnog preseka je autorka izložbe Nevena Martinović.
Emisiju vodi Tanja Živković.
Коментари