Читај ми!

„Ver Sacrum Vivendum ‒ Zavet prolećnog žrtvovanja” i ,,Čovek po Blanuši”

Ranko Krstajić, Nevena Martinović

 

U današnjem Zlatnom preseku govorimo o dvema izložbama i dvojici izuzetnih stvaralaca. U Galeriji RTS sinoć je otvorena retrospektivna izložba slika „Ver Sacrum Vivendum ‒ Zavet prolećnog žrtvovanja” književnika i slikara Ranka Krstajića. U katogu za izložbu Dragan Jovanović Danilov, pesnik i likovni kritičar je zapisao: ,,Ranko Krstajić umetnik je iz porodice metafizičara. Na svojim slikama on priziva magični svet koji pronalazimo u njegovoj prozi, ali i u pričama i romanima Poa i nemačkih romantičara Hofmana i Eversa. Krstajić respektuje klasičnu slikarsku tehniku i klasični figuralni koncept. Osamljen, introvertan, usredsređen na svoj rad, izvan svih struja i moda, ovaj umetnik već dugo istrajava u svom fantasmagoričnom svetu. On slika sporo, temeljito, uvek imajući na umu onaj Volterov nauk – da nam valja ᾽obrađivati svoj vrt᾽.”

Ranko Krstajić rođen je 1952. godine u Žabljaku pod Durmitorom. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Filološki fakultet u Beogradu. Radio je kao profesor srpskog jezika za strance u Institutu za strane jezike u Beogradu. Izlaže od 1971. godine. Do sada je imao 20 samostalnih i 50 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.

Objavio je brojne knjige. Dobitnik je međunarodne nagrade Arka, nagrade Udruženja književnika Srbije „Simo Matavulj” i nagrade „Svetozar Ćorović” za najbolju proznu knjigu na srpskom jeziku („Gospodar sreće”) za 2022. godinu.

U Zlatnom preseku sa Rankom Krstajićem o o lepoti stvaranja...

 

Oktobar u Galeriji RIMA biće u znaku sećanja na nedavno preminulog umetnika Milana Blanušu (1943‒2025). Izložba koja je bila planirana i dogovarana kao njegovo četvrto samostalno predstavljanje u Galeriji RIMA, dobila je memorijalni karakter. Tim povodom, izložba će obuhvatiti oba galerijska prostora, u Beogradu i Kragujevcu, a postavka je proširena tako da, pored poslednjih slika nastalih 2023. godine, obuhvata i selekciju reprezentativnih radova iz prethodne tri decenije koje publika nije imala priliku skorije da vidi.

Kao što naslov sugeriše, izložba „Čovek po Blanuši” posvećena je viziji i predstavi čoveka u Blanušinom stvaralaštvu. Od serije crteža naslovljenih „Akcija” preko „Posmatrača pomračenja Sunca” i „Finih ljudi” do „Četvoronošca”, izložba se fokusira na centralni motiv u Blanušinoj umetnosti – ljudsku figuru, i još konkretnije, figuru čoveka u poslovnom odelu preko koje je umetnik, kroz više od pet decenija umetničkog rada, detektovao neuralgične tačke savremenog sveta i kritikovao društvenu stvarnost. Prikazan uvek tipski, definisan samo svojim jednoobraznim kostimom moći i vlasti, Blanušin muškarac u odelu je sirova i gruba predstava čoveka sistema, bez individualnosti i ličnog integriteta. „Političari, biznismeni, ljudi od vlasti, bezbrojni korporativni i birokratski klonovi, uniformisanih pojava i insceniranih ophođenja, svi su oni objedinjeni jednim istim tipom anonimusa u poslovnom odelu – figurom depersonalizovanog čoveka kao vrednosnim simbolom savremenog društva. Blanušini ljudi u odelima istovremeno su tvorci i žrtve uređenosti sveta koja im postepeno guta slobodu u svakom aspektu postojanja, pretvarajući ih na kraju u čovekolike automate”, navodi se u tekstu izložbenog kataloga, autorke Nevene Martinović, kustoskinje Galerije RIMA.

Izložba u Beogradu biće svečano otvorena sutra, u četvrtak 9. oktobra, a u Kragujevcu 14. oktobra.

Milan Blanuša je rođen 1943. godine u Jagodini. Diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Postdiplomske studije završio je na Državnoj visokoj školi za likovne umetnosti u Braunšvajgu, u Nemačkoj. Specijalizirao je grafiku na Državnoj visokoj školi za likovne umetnosti u Frankfurtu na Majni, u Nemačkoj. Član je ULUS-a od 1971.

Dobitnik je brojnih nagrada iz oblasti likovnog stvaralaštva među kojima su i Nagrada Oktobarskog salona za slikarstvo (1978), Zlatna paleta ULUS-a (1992), Politikina nagrada (2000), Veliki pečat Grafičkog kolektiva (2001), Nagrada „Sava Šumanović” (2005), Nagrada grada Beograda (2017).

Gošća Zlatnog preseka je autorka izložbe Nevena Martinović.

 

Emisiju vodi Tanja Živković.


 

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом