Читај ми!

Sto godina časopisa Zenit

Promocija: zbornik „Sto godina časopisa Zenit", Narodna biblioteka

Izdavanjem i promocijom zbornika „Sto godina časopisa Zenit" Galerija Rima je na najbolji mogući način zaokružila obeležavanje stogodišnjice od izlaska prvog broja avangardnog časopisa „Zenit", a koje je počelo 1. februara ove godine izložbom „Časopis Zenit (1921 - 1926)" u beogradskoj galeriji. Spiritus egans celog projekta je profesor emeritus dr Irina Subotić, koja je okupila ekipu saradnika, pre svega istoričara književnosti i umetnosti, koji su na preko sedam stotina strana zbornika svojim tekstovima sagledali značaj časopisa „Zenit" za našu kulturu i umetnost sa pozicija savremenih naučnih gledišta.

Časopis „Zenit" pojavio se u februaru 1921. godine kao Internacionalna revija za novu umetnost i kao jedino glasilo sa jugoslovenskih prostora koje je s početka dvadesetih godina XX veka bilo ravnopravno uključeno u međunarodna avangardna strujanja. „Zenit" je tokom svog petogodišnjeg izdavanja imao dva sedišta, prema čemu se istorija časopisa i deli na dva perioda - zagrebački (1921-1923) i beogradski (1923-1926).

„Zenit" je bio jugoslovenski avangardni časopis, sa izrazitim međunarodnim usmerenjem, ali i sa provokativnim idejama spram uvreženih nacionalnih, klerikalnih i političkih načela, koja su se jednako odnosila i na Jugoslaviju i na Evropu. Časopis je imao impozantan internacionalni krug saradnika, među kojima su bili i: V. Kandinski, K. Maljevič, A. Rodčenko, M. Šagal, A. Blok, V. Majakovski, A. Modiljani, F. Marineti, E. Šile, kao i značajne jugoslovenske ličnosti: S. Vinaver, B. Tokin, Mih. S. Petrov, J. Bijelić, V. Biler, J. Sajsel/Jo Klek, kao i mnog drugi.

Zbornik „Sto godina časopisa Zenit" predstavljen je u Narodnoj biblioteci, a govorili su: dr Irina Subotić, dr Bojan Jović, Nevena Martinović, dr Slobodan Mijušković, dr Goran Miloradović. U današnjoj emisiji prenosimo najinteresantnije delove ove promocije.

Urednik i voditelj Znakova: Sava Ristović.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом