Читај ми!

Obezbeđeno azotno đubrivo za sve ratarske kulture

U Srbiji je počela prihrana pšenice koja je ove godine u znaku izuzetno visokih cena mineralnog đubriva, koje je, uz to, deficitarno u celom svetu. Mnogi ratari će prepoloviti količine azotnog đubriva, a neki ga uopšte neće bacati, mada su svesni da će to uticati na prinose.

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović kaže da je obezbeđeno 400 hiljada tona đubriva i da će ga biti dovoljno za sve ratarske kulture, a za njegovu nabavku poljoprivrednicima su na raspolaganju beskamatni krediti.

Uljana repica trenutno je u fazi od 5 do 9 listova i u dobrom je stanju. Stručnjak za tu uljaricu Ana Marjanović Jeromela iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo kaže da nema razloga da se žuri sa prihranom i savetuje proizvođačima da prethodno obavezno urade analizu zemljišta. Ako su potrebne velike količine azota, više od 120 kilograma, prihranu treba raditi u dve faze.

Zbog uticaja klimatskih promena i nestabilnih cena, proizvođači jagodičastog i bobičastog voća sve češće se pitaju da li ta proizvodnja ima ekonomski održivu budućnost. Stručnjaci smatraju da ima. Kupci , kažu, traže voće iz Srbije, a na poljoprivrednicima je da uz upotrebu savremenih tehnologija obezbede siguran rod i kvalitet.

Porodica Milić iz sela Ceremošnja, u opštini Kučevo, živi isključivo od poljoprivrede. Obrađuju dvadesetak hektara zemlje, imaju pedesetak ovaca, kao i više od sto košnica. Proizvode ovčji sir koji , kao i med, uglavnom plasiraju na kućnom pragu i to najviše turistima. Upravo zbog njih planiraju da se bave i seoskim turizmom, a već spremaju mali kamp u kome bi dočekivali goste. Trenutno su im najveći problem vukovi koji dolaze do sela i napadaju ovce, kaže otac porodice Dragoslav Milić, koji sa ponosom ističe da u srcu Homoljskih planina čuva tradiciju svoga kraja.

Urednik i voditelj Davorka Tešić.

Prvi program Radio Beograda, nedelja, 8,05