Читај ми!

Šetnja Gročanskom čaršijom

U enciklopedijama se može pročitati da je čaršija deo grada, gotovo uvek u samom središtu, koji se u tom obliku i pod tim nazivom najvećim delom razvio za vreme osmanlijske vladavine na području Evrope. Čaršija predstavlja jednu od najvažnijih odlika osmanskog grada, ona je ekonomski centar, u kom se obavlja većina privrednih aktivnosti. (…) Obično se odlikuje specifičnom arhitekturom koji je čini prepoznatljivom u celokupnom kompleksu grada, tako da odražava njegov duh. Osnovni elementi čaršije su uglavnom hramovi, dućani i česma, ali i hamami, zgrade gradske uprave i drugi javni objekti od većeg značaja. Prema antropomorfološkoj podeli grada čuvenog arhitekte Dušana Grabrijana, čaršija ima ulogu duše ili srca grada.

Reč čaršija je u srpski jezik stigla iz turskog. Poreklo vodi od persijskog „čar-su" što se prevodi kao „četiri toka" ili „četiri strane" i znači mesto okupljanja ljudi sa svih strana sveta. Poput mnogih drugih reči, i čaršija u našem jeziku ima preneseno značenje.

Tako ona označava i javno mnjenje, mišljenje svih ljudi o svemu, dominantni stav jedne zajednice o nekome ili nečemu, dakle suprotan stručnom mišljenju i ovekovečen u sintagmi „čaršijske priče", koje nisu obavezno bile tačne, ali su i te kako obavezivale. Kao svojevrsni apokrifi, prekoračivale su vreme svog nastanka i neretko se pomenu uz ostale izvore, uzgred, do današnjih dana.

Na samo 25 kilometara od tog strogog centra i nekadašnje Beogradske čaršije, oivičene ulicama Knez-Mihajlovom, Uzun-Mirkovom, Vasinom, Dubrovačkom (koja se u gornjem delu sada zove Kralja Petra), nalazi se druga po važnosti čaršija u našoj zemlji - prema bogatstvu zdanja i stepenu očuvanosti odnosno uspešnosti u otrzanju od protoka vremena.

To je Gročanska čaršija, zaštićena kao kulturno-istorijska celina od velikog značaja za našu zemlju i upisana u Centralni registar ambijentalnih celina pod rednim brojem dva, odmah iza pomenute Knez-Mihailove ulice u Beogradu, a ispred čak i Skadarlije.

Tako malena Grocka na obali Dunava, nekad varošica, sada beogradska opština, u doživljaju većine samo prestoničko vikend-naselje i voćarska Meka, ne prestaje da iznenađuje posebno od kada je velove sa njene duge, velike i slavne prošlosti počela da otkriva Gročanka, istoričarka umetnosti i direktorka Centra za kulturu Grocka Zorica Atić.

Od Rančićeve kuće na jednom od zlatnih brežuljaka iznad Dunava, pa varoškim sokakom, pa preko bučnog Smederevskog, nekada Carigradskog, puta, Zorica Atić nas je povela do same čaršije da bi nam otkrila bisere narodnog graditeljstva i znamenite Gročane od kojih su neki najpre bili - vikendaši.

Zabeležile - Mirjana Nikić i Elizabeta Arsenović.

Којекуда Којекуда

Autor:
Аутори: Елизабета Арсеновић и Мирјана Никић

Емисија Радио Београда 1 која ће вас, баш како јој и назив говори, водити од Келебије до Медвеђе, од Бајине Баште до Неготина - у сеоца и градове, у прошлост и будућност, у стварно и могуће. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво