Читај ми!

Tri-de veštački krvni sudovi

Problem snabdevanja veštačkog tkiva nutrijentima putem kapilarnih sudova napokon je rešen! Nemački stručnjaci uspeli su da na tri-de štampaču „odštampaju“ veštačke krvne sudove, koje će, kako veruju, uskoro moći da koriste prilikom presađivanja organa.

Veštački krvni sudovi proizvedeni, ili bolje rečeno „odštampani" na tri-de printeru uskoro će moći da se koriste prilikom presađivanja organa, javio je Bi-Bi-Si.

Dosad je glavnu prepreku u razvoju tkivnog inženjeringa predstavljalo snabdevanje veštačkog tkiva nutrijentima putem kapilarnih sudova.

Tim naučnika sa Fraunhofer Instituta u Nemačkoj rešio je taj problem uz pomoć tri-de printera i tehnike po nazivu multifoton polimerizacija.

Njihovi rezultati biće prezentovani u oktobru na Biotehničkom sajmu u Nemačkoj.

Samo u Nemačkoj, na listu za transplantaciju organa je ove godine upisano više od 11.000 ljudi.

U nastojanju da se što većem broju pacijenata omogući presađivanje neophodnog organa, istraživači širom sveta koji se bave tkivnim inženjeringom rade na proizvodnji veštačkog tkiva, pa čak i celih organa u laboratorijskim uslovima.

Ali, da bi jedan takav organ mogao da funkcioniše potrebno je da ima veštačke krvne sudove - izuzetno tanke i kompleksne cevčice koje organima služe za prenos hranljivih tvari.

Iako je bilo nekoliko pokušaja da se proizvedu sintetički kapilari, projekat nemačkih naučnika zasad najviše obećava.

„Pojedinačne tehnike već funkcionišu i trenutno ih testiramo, a radimo i na proizvodnji kombinovanog sistema", istakao je doktor Ginter Tovar, vođa projekta „Biorap" na Fraunhofer Institutu za interfascijalni inženjering i biotehnologiju u Štutgartu.

Da bi odštampali nešto tako malo i kompleksno kao što je krvni sud, naučnici su kombinovali tehnologiju tri-de štampe i dvofotonsku polimerizaciju - usmeravanje intenzivnih laserskih snopova u materijal kako bi se simulirali molekuli u maloj fokusnoj tački.

Materijal tada postaje čvrst i elastičan, što istraživačima omogućava da proizvedu visoko precizne i elastične strukture koje će biti u stanju da međusobno reaguju sa prirodnim tkivom u ljudskom telu.

Da sintetičke cevčice ne bi bile odbačene od strane živog organizama, njihovi zidovi su obloženi modifikovanim biomolekulima koji su, takođe, prisutni u sastavu „boja" koje se koriste za štampanje krvnih sudova, u kombinaciji sa sintetičkim polimerima.

Prema rečima dr Tovara, stručni tim uspostavlja osnovu za primenu brzog prototipovanja na elastične i organske biomaterijale.

„Vaskularni sistem vrlo dramatično ilustruje kakve nam sve mogućnosti nudi ova tehnologija, ali to svakako nije jedino moguće rešenje", zaključio je Ginter Tovar.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 19. мај 2025.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом