недеља, 30.03.2014, 18:38 -> 19:42
štampajKrpelji – mali ubod, velika opasnost
Odećom zaštitite kožu od krpelja, a po povratku iz prirode dobro proverite da neki, ipak, nije dospeo gde ne treba. U slučaju da jeste, najbolje je obratiti se lekaru, jer postoji mogućnost da je insekt zaražen i da je preneo Lajmsku bolest.
Sa dolaskom prvih toplih dana pojavili su se i krpelji, čiji ubod na koži može da prođe bez posledica, ali može i da prenese Lajmsku bolest.
Koliko je krpelja u Srbiji zaraženo i koliko njih su potencijalni prenosioci Lajmske bolesti ne postoje precizni podaci.
Pre nekoliko godina rađena su istraživanja za Beograd kada je ustanovljeno da je jedna trećina krpelja zarazna, odnosno da mogu da prenesu tu bolest.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović - Batut“, u Srbiji se godišnje u proseku prijavi oko 800 obolelih od Lajmske bolesti u svim starosnim kategorijama.
„Lajmska bolest ima najveću učestalost u grupi bolesti koje se prenose putem nekog vektora, u ovom slučaju zaraženog krpelja“, rekla je Tanjugu epidemiolog Instituta „Batut“, doktorka Bojana Grgić.
Ukoliko se po povratku iz prirode primeti da se krpelj zakačio na kožu, obavezno treba potražiti pomoć lekara, jer će u lekarskoj ordinaciji biti najefikasnije uklonjen.
„Nikako se ne preporučuje samoinicijativno uklanjanje i mazanje krpelja nekakavim preparatima, već se treba javiti lekaru“, naglasila je dr Grgić.
Prema njenim rečima, važno je da lekar zna da je pacijent imao ubod krpelja i da, ukoliko se jave promene na koži, poput crvenila, blagovremeno počnu sa adekvatnom terapijom.
„Lečenje u početnoj fazi je veoma efikasno. Ukoliko se propusti prva faza, mogu da se jave simptomi koji se ne dovode u vezu sa sa ubodom krepelja i pacijent zaboravi da to prijavi lekaru“, objašnjava dr Grgić i dodaje da ukoliko se bolest ne leči može dovesti do oštećenja velikih zglobova i srca.
Lepo vreme svakako treba iskoristiti za odlazak u prirodu, ali treba izbegavati neuređene zelene površine i senovite predele, jer tu ima najviše krpelja.
Kožu treba zaštititi odećom dugih rukava, poželjno je pantalone staviti u čarape, a nakon povratka iz prirode još jednom dobro prokontrolisati čitavu kožu, zato što se krpelj može zakačiti na odeću i tako pronaći put do gole kože.
Svetski dan zdravlja, koji se obeležava 7. aprila, posvećen je vektorskim zaraznim bolestima, odnosno bolestima koje prenose krpelji, komarci i razni drugi insekti.
Ove godine slogan je „Vektorske zarazne bolesti - mali ubod velika opasnost“.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар