Читај ми!

Šta povezuje biljke i mesoždere?

Biljne vrste koje nemaju nikakvu prirodnu zaštitu, poput trnja, svoj opstanak u velikoj meri duguju životinjama koje se hrane mesom, jer biljojedi, iz straha od njih, izbegavaju ta područja, tvrde kanadski naučnici.

Prisustvo mesoždera pomaže biljkama bez bodlji da opstanu na određenim prostorima, tvrde naučnici čija je studija objavljena u časopisu Nauka (Science).

Grupa istraživača, koja je proučavala život u savani, otkrila je da biljne vrste koje nemaju nikakvu prirodnu zaštitu, poput trnja, svoj opstanak u velikoj meri duguju životinjama koje se hrane mesom, jer biljojedi, iz straha od njih, izbegavaju ta područja.

Naučnici s toga upozoravaju da bi dalje opadanje broja velikih predatora nesumnjivo imalo poguban uticaj na veze koje postoje između mesoždera, biljojeda, biljaka i ljudi.

„Naša studija pokazuje da mesožderi, poput leoparda i divljih pasa, određuju mesto hranjenja biljojeda, a oštri biljni izraštaji, poput trnja, njihov način ishrane“, objasnio je ko-autor studije Adam Ford sa Univerziteta Britanske Kolumbije, u Kanadi.

„U borbi za opstanak biljke imaju dva izbora: da se od biljojeda zaštite tako što će pustiti bodlje ili da rastu na prostorima kojima gospodare mesožderi, grabljivci njihovih neprijatelja“, dodao je Ford, prenosi Bi-Bi-Si.

On predviđa da će u pojedinim područjima najverovatnije doći do pucanja krhke ekološke ravnoteže između životinjskog i biljnog sveta.

„Sa daljim razvojem ljudskih aktivnosti dolazi do opadanja broja grabljivica. Biljojedi, poput impale, sve više zalaze u doskora za njih riskantna područja, sve više konzumirajući svoju omiljenu vegetaciju i, samim tim, omogućavajući širenje trnovitih vrsta“, napomenuo je.

Ranija istraživanja ukazuju na ubrzano smanjenje populacije velikih mesoždera u svetu, od kojih bi tri četvrtine mogle da budu ozbiljno ugrožene. Ove životinje danas žive na manje od polovine svojih istorijskih staništa, a ovakav sled događaja bi nesumnjivo uzrokovao nesagledive i dugotrajne posledice na ekosisteme.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 15. децембар 2025.
0° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом