четвртак, 31.08.2023, 19:00 -> 19:05
Извор: РТС
Sve što objavimo na društvenim mrežama nije naše i kompanija ima pravo da sve izbriše
Jedna od najmoćnijih inovacija u kratkoj istoriji postojanja interneta predstavlja nastanak društvenih mreža, koje su zahvaljujući svojoj popularnosti i velikom broju korisnika, stvorile svojevrstan nadzor nad svakodnevnim aktivnostima ljudi, nad njihovim navikama, kretanjem i druženjem. Šta se dogodi kada nam nestanu sve objave i razmene poruka sa neke od društvenih mreža objašnjava Radomir Lale Marković, ekspert za društvene mreže i elektronske medije, autor serijala E-jutro.

Brisanje objava i poruka sa društvenih mreža koje nismo sami želeli ne dešava se toliko često, napominje gost Jutarnjeg programa, Radomir Lale Marković. S obzirom na to da milijarde ljudi koriste društvene mreže, kada bi se to često dešavalo, verovatno bi svi gubili poverenje i odustali od njihovog korišćenja.
„Cilj svih kompanija koje su vlasnici društvenih mreža je da obezbede jedno dobro korisničko iskustvo ljudima koji koriste te mreže. Međutim, kao što znamo, dešavaju se i nekad neke vanredne okolnosti zbog kojih najčešće i dolazi do gubljenja nekih podataka, do brisanja“, napominje Marković.
Pre svega, moramo biti svesni činjenice da na internetu ništa nije sto odsto sigurno. Sve te velike kompanije vrlo često moraju da rade apdejte svojih sistema, moraju na neki način da unapređuju bezbednosne protokole. U tim transferima ogromnog broja podataka najčešće dolazi do greške.
„Ono što je nama na raspolaganju tada, ako se to desi, je da se obratimo vlasniku društvene mreže, bilo da je to Fejsbuk, Instagram, Tviter, Votsap, Viber, i da zahtevamo da nam se taj sadržaj vrati. Postoji procedura, obratite se tamo kroz aplikaciju i najčešće, kada dođete na red, jer naravno ima puno ljudi koji su to isto doživeli, te stvari se i vrate“, objašnjava gost Jutarnjeg programa.
Međutim, dešavalo se da neke kompanije jednostavno odluče da obrišu stare prepiske. To se nedavno dogodilo na Reditu. Pošto su vlasnici društvene mreže oni imaju pravo na to bez upozoravanja korisnika.
„Bez upozorenja su odlučili da obrišu sve do, ne znam, prvog 2022. Sve su obrisali. Korisnici su se onda udružili, na neki način pobunili i zahtevali od kompanije da im to vrati ili makar da im omogući da daunlouduju objave jer nisu bili upozoreni. Posle tog pritiska, kompanija je odlučila da dozvoli da se na nekom određenom procedurom povrate ti četovi i da se to vrati“, navodi Marković.
Kako sami da predupredimo gubitak podataka
Važno je da znamo da nešto što se trenutno nalazi u našem telefonu, da to u stvari nije fizički u tom aparatu.
„Sve što obavljate, na primer kroz Viber, vi nekom pišete kroz Viber, on vama piše i mislite to mi je tu u telefonu. To se ne nalazi u telefonu, to se nalazi na nekoj udaljenoj lokaciji na serveru koji je u vlasništvu te kompanije. Znači, to nije na vašem telefonu, to je na nekom laptopu negde gde vi ne možete da pristupite“, naglašava Marković.
Kompanija je vlasnik tih podataka jer onog trenutka kada odlučimo da pristupimo nekoj platformi društvenih mreža, saglasili smo se sa uslovima i prihvatili takve uslove, jer drugačije ne bismo mogli da je koristimo.
„Zato je treba da znamo da je sigurno samo ono što se nalazi u našem kompjuteru ili na eksternom hard disku. Ako korisnici žele da sačuvaju cele prepiske, mogu kroz određenu platformu da daunlouduju taj fajl i naprave sebi bekap. To nije uobičajeno i ljudi to retko rade“, dodaje sagovornik Olje Perkovski.
Kako da zaštitimo lične podatke
Moramo da budemo svesni, naglašava gost Jutarnjeg programa, onog trenutka kad smo prihvatili da se uključimo u digitalni svet, naša privatnost tu prestaje. Svi naši podaci su dostupni raznim aplikacijama i servisima, od Gugla, preko Fejsbuka i svih drugih kompanija. Oni svi koriste naše lične podatke, jer ništa nije besplatno.
„Fejsbuk se on plaća informacijama o tome ko smo, šta radimo, šta nam se sviđa, šta lajkujemo, gde se duže zadržavamo. Što je veoma korisno vlasnicima platformi, jer oni to preprodaju dalje kompanijama kako bi one nama servirale određene reklame. I to nije nikakva mistifikacija, to je javno poznato. I toga mi moramo da budemo svesni da smo mi to prihvatili“, naglašava Marković.
To može biti i korisno, ali takođe postajemo i vrlo dobra meta da nas kompanije zasipaju različitim sadržajima i proizvodima na koje ćemo besmisleno i bespotrebno trošiti novac.
„Znači, opet se vraćamo na ono da je sve do pojedinca. Što ste više vi osvešćeni, što više vi znate zašto pristupate internetu, s kim ostvarujete komunikaciju, na taj način ćete više biti zaštićeni“, zaključuje Lale Marković.
Коментари