Читај ми!

Preminuo glumac Gojko Šantić

Glumac Gojko Šantić preminuo je u 78. godini u Beogradu, saopštilo je Jugoslovensko dramsko pozorište čiji je član bio od 1968. do 2011. godine. Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su Oktobarska nagrada, Vukova nagrada i četiri Godišnje nagrade Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Datum i mesto sahrane biće naknadno objavljeni.

Gojko Šantić diplomirao je glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju 1967. godine u klasi Mate Miloševića. Naredne godine postao je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Pripadao je takozvanoj generaciji Bojanovih beba, zajedno sa glumcima koji su primljeni tih godina: Milan Gutović, Tanasije Uzunović, Josif Tatić, Ivan Bekjarev, Branko Cvejić, Svetlana Bojković, Đurđija Cvetić, Slobodan Đurić, Dušan Đurić, Vojislav Brajović, Mirjana Vukojčić, Cvijeta Mesić.

U matičnoj kući ostvario je više od trideset uloga među kojima se izdvajaju one u predstavama Koriolan, Otelo, Ja, Rade Tomov (Njegoš, 1979), Tri sestre, Zli dusi, Seobe, Valjevska bolnica, Vesele žene Vinzorske, Putujuće pozorište Šopalović za koju je dobio Oktobarsku nagradu grada Beograda.

Poslednja uloga odigrana u JDP bila je Gajev u Čehovljevom Višnjiku 2000. godine za koju je nagrađen Statuetom „Milivoje Živanović“ na Glumačkim svečanostima u Požarevcu 2000. godine.

Gostovao je i na drugim pozorišnim scenama – Beogradskog dramskog pozorišta, Ateljea 212, Crnogorskog narodnog pozorišta, Narodnog pozorišta u Beogradu, Narodnog pozorišta u Nišu. Igrao je na filmu i televiziji. Najznačajniju filmsku ulogu, Doroteja, ostvario je u istoimenom filmu iz 1981. godine.

уторак, 01. јул 2025.
30° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом