Da li je Kruševac rodni grad svetske zvezde – kanarinca slavujara
Slavujar je čuveni svetski kanarinac, nastao u Srbiji, jedna od pet u svetu priznatih vrsta ptica pevačica. Sedište sekcije odgajivača kanarinaca slavujara Srpske ornitološke federacije je u Kruševcu, gde je, prema mišljenju starih poznavalaca ptica, i nastala ova vrsta.
Malo koja pesma u prirodi može da parira melodiji kanarinca slavujara, posebne vrste nastale pažljivom selekcijom odgajivača. Njihova pesma zvuči kao melodično mešanje baršunastih i dubokih tonova.
„Slavujari se na ovim prostorima pojavljuju 70-tih, 80-tih godina, kao jedna ptica, veoma interesantna za ljude. Bez obzira na to da li ih imaju u odgoju ili pojedinačno u kavezu, veoma su interesantni jer imitiraju i interpretiraju ture slavuja i najlepše su uopšte u prirodi, kada se priča o pticama pevačicama“, objašnjava Radomir Jovanović, odgajivač slavujara.
„Prvo, može da izvede veliki broj tura. Imamo ekstremne primerke koji izvode i 40 tura. Obavezne ture su od pesme slavuja, kako mu samo ime i kaže, samo su prilagođene, usporene i, da kažem. malo su dublje u odnosu na pesmu slavuja i naša ptica to peva najbolje moguće“, kaže Nenad Lazarević, ornitološki sudija.
Žuta, zelena, bela i plava su četiri osnovne boje kanarinca slavujara, a osim klasičnih nijansi perja, poslednjih godina javlja se i interesantna mutacija – ptice svetlosmeđe boje nalik beloj kafi.
„U gradu Kruševcu je nekih tridesetak odgajivača slavujara, a u Srbiji, sasvim sigurno ima preko 150. Jedan zanimljiv podatak kaže, da se godišnje, preko 10.000 alki, za obeležavanje kanarinaca, uzme za potrebe slavujara“, navodi Branislav Karajović, predsednik Sekcije slavujara Srpske ornitološke federacije.
Profesionalnih odgajivača kanarinaca slavujara u Srbiji, osim u Kruševcu ima u Beogradu, Kragujevcu, Jagodini. Dobri poznavaoci kanarinaca kažu da je pesma slavujara melem za dušu
Коментари