Читај ми!

Zelena radna mesta i čuvanje resursa: Nagrade za eko-preduzetnice

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj predstavili su 20 inovativnih rešenja preduzetnica iz Srbije, koje su nagrađene u okviru Javnog poziva za jačanje uloge žena u cirkularnoj ekonomiji, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu.

Nagrađene su preduzetnice koje su osmislile cirkularna rešenja u proizvodnji hrane, kozmetike i tekstila, poljoprivredi, arhitekturi...Sprovođenje njihovih rešenja doprineće smanjenju otpada i razvoju ženskog preduzetništva.

„Ja imam jedan mali vinograd tamjanike od kojeg pravim sok, matični sok, bez ikakvog dodataka vode, konservansa, šećera, prvenstveno namenjen za decu ali i za sve ljubitelje sokova. I kasnije od ostataka koji ostane posle ceđenja soka, pravim brašno", rekla je Mina Vereš, vinogradar i enolog iz Blaca.

„Naš primarni proizvod jeste proizvodnja zimnice na tradicionalan način. A proizvod koji je podržan kroz inicijativu jeste biosunđer koji smo mi napravili od ostataka paprike i paradajza, otpadaka koji nam ostane u proizvodnji. I on je urađen potpuno na prirodan način. Preduzetnice u Srbiji moraju da gledaju sve javne konkurse, pogotovo one koje su tek u početku, i u razvojnoj fazi i da bi pronašle negde neku pomoć i podsticaj", izjavila je Bojana Janković iz zanatske radionice „Nanin recept s juga" iz Vranja.

„Mi proizvodimo, imamo bleja, vunene loptice koje se koriste za omekšavanje i sušenje veša. Ja ne koristim hemiju za upravljanje veša, niti prašak, niti omekšivač, to nam je prvi proizvod i to je jedan od načina rešavanje problema vune. Zatim pravimo i radimo radionice sa decima i sa odraslima, pravimo bukvalno od glave do pete. Vunu možete da napravite i garderobu i šalove i kape i grčkice, tepihe", kaže Jelena Stevanović ispred inicijative „Spasimo vunu" iz Beograda.

U Srbiji, žene čine svega trećinu svih preduzetnika i dalje su nedovoljno zastupljene u zelenim poslovima. Većina njihovih preduzeća spada u mikrobiznise koji posluju sa ograničenim resursima i pristupom tržištu i finansijskoj podršci.

„Moramo tražiti načine za održiviji način života kroz racionalnije trošenje resursa i energije, zatim da primenimo inovacije, novi dizajn proizvoda, nove načine potrošnje, promene tehnologije koje stvaraju manje otpada i naravno nove biznis modele", kaže Teodora Spasojević, pomoćnica ministarke zaštite životne sredine Srbije.

Mentorska i tehnička podrška

Ukupan nagradni fond koji je dodeljen za cirkularne inicijative preduzetnica iznosio je 240.000 dolara, a pojedinačne nagrade su se kretale u vrednosti od 5.000 do 20.000 dolara.

„Ne radimo samo taj finansijski deo gde predamo nekom svotu novca, nego i obezbeđujemo mentorsku tehničku podršku. Ne samo ženima preduzetnicima, nego svim onim inovatorima koji su se prijavili, koji su pokazali da imaju dovoljno i želje, bolje i znanja i mogućnosti da sprovedu svoju inovaciju u delo. Mislim da je to ono što se nadam da ćemo da povećamo u narednom periodu zajedno sa Vladom Srbije, da se obezbedi mentorska podrška kako bi svi ti ljudi zaista mogli svoje ideje da sprovedu u praksi", istakao je Žarko Petrović, rukovodilac Sektora za vitalni razvoj UNDP Srbija.

Do sada je obezbeđeno sufinansiranje u vrednosti od četiri miliona dolara, što je omogućilo da širom Srbije zaživi više od 100 cirkularnih inicijativa i investicija, čija je ukupna vrednost veća od 30 miliona dolara. One već doprinose očuvanju prirodnih resursa i otvaranju zelenih radnih mesta.

четвртак, 17. септембар 2026.
30° C