Читај ми!

Ključni gradivni blok života pronađen u okeanu satelita koji kruži oko Saturna

Ključni hemijski gradivni blok života pronađen je na Saturnovom mesecu Enkeladu. Fosfor je otkriven u slanim zrncima leda koja su se raspršila u svemir iz gejzira koji izbijaju između pukotina ledene školjke pratioca Saturna.

Кључни градивни блок живота пронађен у океану сателита који кружи око Сатурна Кључни градивни блок живота пронађен у океану сателита који кружи око Сатурна

Ispod guste, ledene površine Enkelada postoji okean, a slapovi iz unutrašnjosti se redovno oslobađaju iz gejzira na njegovom južnom polu. Taj materijal ostaje u Saturnovom najudaljenijem, sedmom, E prstenu.

Naučnici su koristili podatke iz Nasine misije „Kasini“, koja je proučavala Saturn i njegove satelite između 2004. i 2017. Svemirska sonda je mnogo puta proletela kroz gejzire Enkelada i Saturnovog E prstena, a analizator kosmičke prašine otkrio je minerale i organska jedinjenja neophodna za nastanak života.

Prethodno su istraživači otkrili prisustvo jedinjenja natrijuma, kalijuma, hlora i karbonata u zrncima leda koje je sakupila i analizirala sonda „Kasini“. Sada naučnici na listu mogu da dodaju i fosfor. Studija sa detaljima o nalazima objavljena je u časopisu Nature.

„Fosfor u obliku fosfata je od vitalnog značaja za sav život na Zemlji“, naglašava vodeći autor studije, dr Frank Postberg, profesor planetarnih nauka na Univerzitetu u Berlinu. „Neophodan je za stvaranje DNK i RNK, ćelijskih membrana i ATP-a (univerzalni nosilac energije u ćelijama), na primer. Život kakav poznajemo jednostavno ne bi postojao bez fosfata.“

Ovo je prvi put da je fosfor otkriven van Zemlje.

„Prethodni geohemijski modeli bili su podeljeni po pitanju da li Enkeladov okean uopšte sadrži značajne količine fosfata“, navodi Postberg. „Ova 'Kasinijeva' merenja ne ostavljaju sumnju da su značajne količine ove esencijalne supstance prisutne u vodi okeana.“

Naseljivi okean na drugom svetu

Unutar zrna leda otkrivene su visoke koncentracije natrijum-fosfata, ili molekula koji hemijski vezuju natrijum, kiseonik, vodonik i fosfor.

Otkriće fosfora i drugih organskih jedinjenja u Enkeladovom okeanu ukazuje da bi i na njemu mogao da se razvije život.

„Određivanjem tako visokih koncentracija fosfata koje su lako dostupne u Enkeladovom okeanu, sada smo zadovoljili ono što se generalno smatra jednim od najstrožijih zahteva za utvrđivanje da li je neko nebesko telo pogodno za nastanak života“, napominje koautor studije, dr Fabijan Klener, istraživač na Univerzitetu u Vašingtonu.

Iako je okean sakriven ispod ledenog oklopa, postoje indicije o hidrotermalnom okruženju duž morskog dna koje održava višu temperaturu vode.

„Važan deo za nastanjivost je to što smo pronašli fosfate koji su rastvoreni u Enkeladovom okeanu i, uz to, lako dostupni za formiranje potencijalnog života“, dodaje Postberg. „U većini slučajeva, fosfati (na Zemlji i drugde u Sunčevom sistemu) su zaključani u stenovitim mineralima, ali na Enkeladu su rastvoreni u velikim količinama (kao soli) u okeanu.“

Istraživači su takođe sproveli laboratorijske eksperimente u nameri da naprave model slanog okeana Enkelada i utvrdili su da su koncentracije fosfata 100 puta, a verovatno i do hiljadu puta, veće nego u okeanima na Zemlji. To je zato što okeani bogati karbonatima i ugljen-dioksidom, poput onog na Enkeladu, mogu da rastvore velike količine fosfata koji su inače zaključani unutar kamenih minerala, objašnjava Postberg.

„Visoke koncentracije fosfata su rezultat interakcije između tečne vode bogate karbonatima i kamenih minerala na dnu okeana Enkelada, a mogu se javiti i na brojnim drugim okeanskim svetovima“, istakao je koautor studije, Kristofer Glajn, planetarni naučnik i geohemičar.

U potrazi za znacima života

Iako se misija „Kasini“ završila kada je sonda ostala bez pogonskog goriva i sagorela u Saturnovoj atmosferi 2017. godine, podaci prikupljeni pomoću njenih instrumenata menjaju način na koji naučnici razumeju Enkelad i slične okeanske svetove, što je možda najbolji putokaz u potrazi za životom izvan Zemlje, širom našeg Sunčevog sistema.

Slanje nove misije na Enkelad je prioritet za astronome. U toku su planovi da se konstruiše Enkelad Orbitlender, koji bi orbitirao oko satelita i sleteo na njegovu površinu. Ako bi misija bila lansirana do kraja ove decenije, verovatno bi stigla na udaljeni Saturnov mesec početkom 2050-ih.

Svemirska letelica koja je sposobna da sleti na naslage oblaka na Enkeladu mogla bi da izvrši hemijsku analizu kako bi dalje istražili podzemni okean

понедељак, 17. јун 2024.
28° C

Коментари

Nena
Мамурлук – како преживети дан после
Cigarete
Шта ми се догађа с организмом кад престанем да пушим?
Decija evrovizija
Дечја песма Евровизије
ablacija
Шта је превенција за изненадне болести
Gdjj
Комшије