среда, 17.05.2023, 16:36 -> 16:38
Извор: РТС
Manastir Kastaljan - jedno od omiljenih mesta Despota Stefana Lazarevića
Na nešto više od 50 kilometara od Beograda nalazi se planina Kosmaj. Pored prelepe prirode, tu su i brojni manastiri kojih je nekada bilo više od 50, a koji svedoče o moći i razvoju nekadašnje srednjovekovne srpske države. Malo je poznato da se na Kosmaju nalaze i ostaci Manastira Kastaljan - jednog od omiljenih mesta Despota Stefana Lazarevića. Manastir Kastaljan je kulturno dobro i pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda.
Bujno rastinje, šarenolike staze i netaknuta priroda Kosmaja vode nas do sela Nemenikuće, gde se nalazi i crkva Svetih apostola Petra i Pavla u kojoj je 1690. godine služio i patrijarh Arsenije Čarnojević. Kada se krene ka vrhu Kosmaja, oko tri kilometra od atara sela dolazimo do ostataka manastira Kastaljan.
Manastir Kastaljan nalazi se u seli Neminikuće, sagrađen je u 14. veku, u vreme kralja Dragutina njega je obnovio Despot Stefa Lazarević. Manastir je posvećen svetom Đorđu.
Zadivljen lepotom i u potrazi za mirom, ovaj umetnik među srpskim vladarima obnovio je i proširio tadašnji manastir. Ovde je postojala neka vrsta biblioteke, jer su po predanju u manastiru često boravili i monasi sa istoka, donoseći svete spise, koji su tu bili i prepisivani.
„Pretpostavlja se da je Kastaljan mogao da služi i kao letnjikovac Despota Stefana da je crkva bila kapela u okviru letnjikovca mnogi su podaci da je tu ne samo gradio i imao i duhovne centre već i da je taj kraj voleo, ali i da je mnogo provodio u lovu, što nije bio samo lov već i druženje s drugim velikašima“, rekao je Adam Crnobrnja, arheolog.
Meštani Neminikuća i okolinih sela poslednjih 30 godina okupljaju se u Kastaljanu za Đurđevdan kako bi rezanjem slavskog kolača obeležili Svetog Georgija, slavu tog manastira. Svakog 6. maja donosi se i deo moštiju svetitelja koja se čuvaju u manastiru Tresije. Želja meštana je da sledeći Đurđevdan obeleže u obnovljenoj svetinji.
„Obnova ove svetinje izuskuje jedan stručan nadzor tako da u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i sa blagoslovom našeg episkopa šumadijskog gospodina Jovana planiramo da ovu svetinju konačno obnovimo. Pozanto je da je svetinja po svom rušenju 1690. godine ugledala svetlost dana tokom polovine 20 veka.
Od tada se malo radilo na obnovi ove svetinje, ali konačno pošto je sada rešeno imovinsko pravno pitanje samog manastira, uspeli smo da veliki okupimo broj ljude koji bi pomogli početak ove obnove.Sada više ne zavisi ništa od nas, već apelujumo na nadležne institucije da sa obnovom počenemo što pre“, istakao je Novak Ilić, sveštenik.
„Jeste da smo na ruševinama, ali ruševine nisu izraz duhovne ruševine.Ova obitelj je već izgrađena na nebu i ona postoji, samo je izraz "obnovljenja“ osnova našeg duhovnog, koji jeste i glavna suština duhovnog razvoja. Ako naš duhovni imunitet počnemo razvijati dobrom svojim, onda ćemo početi obnavljati ove sveinje koje stvarno traže od nas, dakle ne od odrugih nego od nas vernika, potrebu za tim“, rekao je Iguman Serafim,manastir Tresije.
Osim službe na Đurđevdan, sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve svetu liturgiju u manastiru Kastaljanu služi svake prve subote u mesecu.
Коментари