Pola veka Društva genetičara Srbije

Društvo genetičara Srbije je naučno društvo koje okuplja naučne i stručne radnike, kao i prosvetne radnike i studente koji se bave istraživanjima u oblasti genetike. Postoje pola veka, a obeležavanje jubileja nas je podstaklo da istražimo domete nauke i mogućnosti savremene genetike.

Genetika je fascinantna nauka. Sve je počelo sa Gregorom Mendelom sredinom 19. veka, ali pravo „ubrzanje" genetička istraživanja dobila su poslednjih decenija prošlog veka sa uvođenjem novih tehnologija, objašnjava nam dr Branka Vasiljević, naučni savetnik u Laboratoriji za molekularnu genetiku i ekologiju mikroorganizama Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu.

Danas možemo da zavirimo u svaki pojedinačni gen nekog organizma a možemo i da istovremeno izučavamo sve genome organizama prisutnih u nekoj sredini, takozvane metagenome. Genetika je uticala na razvoj mnogih oblasti ‒ od poljoprivrede, preko farmaceutske industrije, medicine, do zaštite životne sredine i očuvanja biodiverziteta. Zahvaljujući genetici, danas se za mnoge bolesti može brže i lakše postaviti dijagnoza; isto tako, zahvaljujući farmakogenetici, mnogim pacijentima su omogućene delotvornije terapije, ističe naša sagovornica.

Svečanom skupštinom u SANU Društvo genetičara Srbije obeležiće 5. oktobra veliki jubilej. Akademik Dragoslav Marinković je za tu priliku napisao uvodnik za časopis Genetika u kome nas je proveo kroz sve protekle godine Društva genetičara Srbije. Radni deo jubileja se proteže na celu ovu godinu. Počeo je Simpozijumom Sekcije za oplemenjivanje organizama, brojnim predavanjima gostiju iz inostranstva, a završiće se serijom predavanja koja organizuje Sekcija za populacionu i evolucionu genetiku na Kolarcu.

Danas Društvo genetičara Srbije ima više od 300 članova iz više od 40 instituta, fakulteta, zdravstvenih ustanova. Članovi su angažovani na brojnim domaćim i međunarodnim projektima zahvaljujući kojima publikuju svoje rezultate u naučnim časopisima. „U mnogim našim institucijama postoji vrhunska oprema, imamo odlične naučnike, imamo mlade ljude od kojih su se neki usavršavali u inostranstvu; većina istraživačkih grupa je uključena u međunarodnu saradnju i međunarodne projekte i zahvaljujući svemu tome opstajemo", saznajemo od dr Branke Vasiljević, predsednice Društva genetičara Srbije.

Genetika je svakako nauka budućnosti. Već sada generiše toliku količinu podataka da je informatičarima teško da ih čuvaju i obrađuju. Dakle, budućnost je u bioinformatici. Na kraju, naša sagovornica poručuje ‒ „Pre svega, morate da volite ono što radite. Naučnik nema radno vreme, nema godišnji odmor, mora stalno da se preispituje, da uči nove stvari, da bude kritičan prema svom radu i da poštuje tuđi. Ali to važi i za sve druge profesije, zar ne?"

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 30. април 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво