субота, 11.02.2017, 21:18 -> 00:55
Извор: РТС
Аутор: Невена Милић
Paralelni svet u nama, 1. deo
Čovek je superorganizam. Jedan od dokaza ove tvrdnje je i postojanje potpuno fascinantnog ekosistema koji naseljava celo naše telo. Mikrobiota se nalazi na koži i na drugim mestima u organizmu, ali najviše je ima u debelom crevu.
"Svako od nas ima u sebi deset na četrnaesti ćelija živih, mikrobnih. To je više nego što je ikada ljudi živelo na planeti Zemlji. One su jako, jako raznovrsne i imaju neverovatan broj funkcija za nas", ističe za Internet portal RTS-a, dr Mirjana Rajilić Stojanović, docentkinja na Tehnološko-metalurškom fakultetu.
Mnoge normalne funkcije u telu ne bi bile moguće bez dejstva naših bakterija koje se nalaze u gustoj mikrobioti sačinjenoj od triliona ćelija.
"One rade toliko puno stvari da mi danas i ne znamo šta sve rade, zbog toga što su one nama i dalje u velikoj meri nepoznate", kaže Mirjana.
Zanimljiv je podatak da od jednog kilograma naše mikrobiote, koliko se procenjuje da je teška, osamdeset procenata mikroba koji je čine, nama su nepoznate vrste. Zbog čega je to tako?
Treba podsetiti na to da je prvu bakteriju izolovao Ešerih tek 1886. godine i da je to bila ešerihija koli. Sve do 1990. godine i molekularne revolucije koja je ukinula podloge i gajenje bakterija, postupak za njihovo istraživanje bio je izuzetno složen, gotovo nemoguć. Danas, njihovo istraživanje je takođe kompleksno pošto rastu u specifičnim uslovima, što potvrđuje i naša sagovornica: "Jako je teško postići to što postigne naše telo za njih, tako da one neće da rastu u laboratoriji, zbog čega i malo znamo šta one sve zaista rade".
Mozak u stomaku
Ipak, ono što stručnjaci sa sigurnošću znaju jeste da je veliki broj hroničnih bolesti koje se javljaju u razvijenom svetu - kao što su dijabetes, gojaznost, različiti kanceri, alergije - u velikoj meri posledica narušenog ekosistema koji živi u nama, tog univerzuma koji smo slučajno pokvarili.
Na pitanje da li mikrobiota ima sopstveni mozak, na koji način je povezana sa ostalim delovima našeg organizma i koji je smisao njenog postojanja, naša sagovornica ističe: „Ja volim da nazovem crevnu mikrobiotu delom jednog bioreaktora koji se nalazi u nama, a to je debelo crevo. U klasičnoj medicini uče da debelo crevo služi da izvuče 200 ml vode, što je jedna čaša vode. To nema mnogo smisla kada uzmemo u obzir da u debelom crevu hrana boravi više od deset sati. Mikroorganizmi tu borave iz nekog značajnijeg razloga, ne da bismo mi popili čašu vode više."
Creva su mesto gde se dešavaju različite transformacije, tu se fermentišu ostaci hrane, što ih čini bioreaktorom u kome mikroorganizmi mogu da naprave mnoštvo različitih funkcija - mnogo, mnogo više transformacija nego što je naše telo u stanju da uradi.
"Naš genom kodira 100 puta ili čak 300 puta manje gena nego što kodira taj zajednički, mikrobni genom; tako da su oni u stanju da urade neverovatno mnogo stvari za nas", ističe Mirjana.
Rane u našem telu ne bi mogle da zarastu bez vitamina K kao faktora koagulacije, koji proizvode jedino bakterije iz naših creva. Devedeset procenata serotonina proizvodi se u crevima, kao i vitamin B12. Prema rečima naše sagovornice, ti mikroorganizmi stvaraju i u jako velikoj meri edukuju naš imunosistem, proizvode metabolite koji su potrebni za sistemsko funkcionisanje.
"Meni je bilo isto fascinantno kada sam saznala da kontraceptivne pilule ne rade u kombinaciji sa antibioticima. Kontraceptivnu pilulu koja se unosi oralno moraju da transformišu bakterije na određeni način da bi imala efekat", objašnjava Mirjana.
Jedan od najneverovatnijih podataka tiče se činjenice da se najveća koncentracija imunološkog odgovora nalazi oko creva. Takođe, tu je pored mozga i najveća koncentracija nervnih ćelija, zbog čega se često ističe da se naš drugi mozak nalazi u našem stomaku.
"Danas je jasno da su depresija, ali i Parkinsonova i Alchajmerova bolest povezane sa poremećajem mikrobiote. Mislim da je to fascinantno i meni je, kada sam ušla u ovu oblast, bila izuzetno intrigantna veza između autizma i poremećaja crevne mikrobiote, za koje postoje indikacije, ali ne i jasni dokazi", kaže naša sagovornica.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 4
Пошаљи коментар