CALLAS 100 – Gala koncert otvara 55. BEMUS
U tradicionalnom, oktobarskom terminu, 55. Beogradske muzičke svečanosti predstavljaju zvezde klasične i savremene umetničke muzike, iz zemlje i inostranstva. BEMUS, koji se održava od 8. do 22. oktobra, otvara gala koncert posvećen stotoj godišnjici rođenja slavne operske dive Marije Kalas, u saradnji sa Narodnim pozorištem u Beogradu.
Najlepše operske arije i duete interpretiraju grčki koloraturni sopran Vasiliki Karajani i italijanski tenor Andrea Kare, pod upravom dirigenta Dijana Čobanova.
Vasiliki Karajani je rođena u Patri, diplomu operskog pevača stekla je sa najvišim ocenama i nagradom Nacionalnog konzervatorijuma u Atini. Usavršavala se takođe u klasi Jozefa Meterniha u Monaku.
Nastupala je u vodećim svetskim operama i koncertnim dvoranama kao što su Kraljevska opera Kovent Garden u Londonu, Karnegi hol, Milanska skala, Dvorana Kraljice Elizabete i Kadogan hol u Londonu, Opera Tokija, Opera u Kopenhagenu, Berlinska komična opera, Teatar San Karlo u Napulju, Firentinska državna opera, Teatar San Karlo u Lisabonu, Opera Diseldorfa, Koncertna dvorana Soni u Tokiju i druge.
Njen široki repertoar obuhvata veliki broj najreprezentativnijih uloga u fahu koloraturnog soprana.
Italijanski tenor Andrea Kare rođen je u Torinu, gde je studirao na Konzervatorijumu „Đuzepe Verdi”. Po završetku studija, imao je privilegiju da vokalno umeće usavršava sa Lučanom Pavarotijem i Rajnom Kabajvanskom.
Nakon pobede na Međunarodnom takmičenju u Spoletu 2005. godine, karijeru je započeo nastupajući u najprestižnijim operskim pozorištima sveta, kao što su Milanska skala, Kraljevska opera u Londonu, Metropoliten opera u Njujorku, Bečka državna opera, Teatro Real u Madridu, Veliki teatar Liseu u Barseloni, Nemačka opera u Berlinu, Boljšoj teatar u Moskvi, Hamburška državna opera, Kraljevska opera u Stokholmu, La Feniče u Veneciji, Teatro komunale u Bolonji, Teatro Masimo u Palermu, Nacionalni centar za scenske umetnosti u Pekingu, Teatar San Karlo u Napulju, Kanadska operska kompanija u Torontu i mnogi drugi.
Kritičari smatraju Karea jednim od najboljih tumača uloge Don Hosea u operi Karmen.
Maestro Dijan Čobanov je generalni muzički direktor Državne opere u Plovdivu od sezone 2013/2014, i gostujući profesor dirigovanja na Akademiji za muziku, ples i likovnu umetnost „Prof. Asen Dijamandijev“ u istom gradu. Bio je šef-dirigent Orkestra Sofijske filharmonije (2004–2010), rezidentni dirigent Orkestra dvorca Šenbrun u Beču (2004–2012), šef-dirigent Državne opere u Staroj Zagori (2007–2012), rezidentni dirigent Hrvatske nacionalne opere (2009–2022), kao i šef-dirigent Hrvatskog kamernog orkestra (2012–2014).
Školovao se na Nacionalnoj muzičkoj akademiji u Sofiji i na Univerzitetu za muziku i scenske umetnosti u Beču u klasi profesora Uroša Lajovica.
Među vrhuncima ovogodišnjeg Bemusa svakako su dva koncerta slavnog violiniste Najdžela Kenedija, koji se nakon pet godina ponovo druži sa beogradskom publikom, ovoga puta sa programom koji je u celosti posvećen koncertantnoj muzici Johana Sebastijana Baha. Dve uzastopne večeri na Kolarcu garantuju nezaboravan doživljaj.
Omiljeni ruski pijanista Boris Berezovski priređuje resital kojim će, između ostalog, obeležiti i stotu godišnjicu rođenja Sergeja Rahmanjinova, dok mu se na koncertnom podijumu kao gosti pridružuju članovi grupe „Bluz doktors“.
Priznati violinista Roman Simović, nastupa kao solista sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom na koncertu posvećenom muzici Dmitrija Šostakoviča. Ovim koncertom diriguje umetnički direktor BEMUS-a Bojan Suđić, baš kao i koncertom Simfonijskog orkestra i Hora RTS-a, na kome se izvodi Verdijev Rekvijem. Kao solisti u ovom remek-delu romantizma nastupaju sopran Sonja Šarić, mecosopran Deniz Uzun, tenor Mario Bag i bas Goran Jurić. Drugi koncert Simfonijskog orkestra RTS, pod upravom dirigenta Premila Petrovića, takođe je posvećen romantičarskoj muzici, uz učešće violiniste Stanka Madića kao soliste u Bramsovom koncertu u De-duru.
Program 55. BEMUS-a dopunjuju koncerti kamerne i izvorne muzike, kao i autorsko veče kompozitora Ivana Jevtića.
Коментари