Читај ми!

„Rasplitanje“ tima srpskih autora na Venecijanskom bijenalu arhitekture

Srpski paviljon na Bijenalu arhitekture u Veneciji, ove godine, predstavlja rad tima autora okupljenih oko Davora Ereša – „Rasplitanje“ (Unraveling) koji se odnosi na stvaranje novih prostora i prikazuje transformacije koje spajaju veštinu. Arhitektonska Mostra vrata zvanično otvara 10. maja, a održava se pod sloganom „Inteligencija. Prirodna. Veštačka. Kolektivna.“

Bijenale arhitekture u Veneciji zvanično počinje u subotu, ali nacionalni paviljoni svečano otvaraju svoje prezentacije već danas.

Na Bijenalu, ove godine, učestvuje 66 država. Selekcija projekata je mnogo veća – 750 individualnih i kolektivnih pristiglih iz čitavog sveta.

Ovogodišnji moto Arhitektonske Mostre je „Inteligencija. Prirodna. Veštačka. Kolektivna.“

Kustos manifestacije je italijanski arhitekta Karlo Rati. Uoči zvaničnog početka Bijenala, Rati poručuje da je arhitektura izašla iz faze gde je olakšavala suočavanje sa klimatskim promenama.

„Sada se radi o tome da se i čovek i njegova gradnja adaptiraju na nove uslove – da su klimatske promene trajne. To je najlakše saopštiti u Veneciji, gradu koji propada pod uticajem klimatskih promena“, kaže Rati.

Nacionalnog predstavnika Srbije na Bijenalu u Veneciji biraju na javnom konkursu Muzej primenjene umetnosti i Ministarstvo kulture.

Ove godine, Srbiju predstavlja rad tima autora okupljenih oko Davora Ereša – „Rasplitanje“ (Unraveling) koji se odnosi na stvaranje novih prostora i prikazuje transformacije koje spajaju veštinu.

Venecijansko bijenale je globalno najprestižnija priredba te vrste. Održava se od 1895. godine, predstavljajući trendove u umetnosti.

Od 1980. godine je u tu manifestaciju uključena i arhitektura. Od tada se smenjuju, jedne godine umetnost, naredne arhitektura.

Srbija, tada kao Jugoslavija, kupila je paviljon u Veneciji 1938. godine. Ostale republike bivše Jugoslavije izlažu na sajamskim štandovima u Arsenalu, bivšem venecijanskom brodogradilištu.

петак, 13. јун 2025.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом