Читај ми!

Godišnji program SANU u znaku Đure Daničića

U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti najavljen je program za predstojeći period koji će biti u znaku manifestacija kojima će biti obeležena godina akademika Đure Daničića, povodom dva veka od rođenja velikog srpskog filologa, leksikografa i prevodioca.

U okviru retrospektivne izložbe Miodraga Dada Đurića „Istorija prirode“ koja je u Galeriji SANU otvorena do 2. marta, u petak je prateći program „Dado kroz reči i slike“, gde će govoriti Amarant Zidon, autorka i slikareva ćerka, uz još troje francuskih gostiju.

Najavljene su i aktivnosti u čast Đurađa Popovića, koji je obeležio srpsku filologiju druge polovine 19. veka, radeći pod pseudonimom Đura Daničić, a ovaj neumorni istraživač sinhronije i dijahronije srpskog jezika poslednjih nekoliko godina života bio je predsednik Srpskog učenog društva, to jest obnovljenog Društva srpske slovesnosti, nakon suspenzije iz 1864.

„Polemičkom studijom Rat za srpski jezik i pravopis 1847. godine, Daničić je uveo naučnu argumentaciju u srpsku filološku kritiku i doprineo je pobedi jezičke reforme Vuka Karadžića. Obeležavanje godine nekog naučnika, ili umetničkog stvaraoca u Akademiji podrazumeva tri stvari. Izložba u Galeriji SANU, zatim stručno-naučna konferencija koja donosi relevantne aktivnosti i knjigu posvećenu životu i delu sa bibliografijom, koja je dvojezična, na srpskom i na engleskom. Od 2022. godine uvedena je još jedna aktivnost u okviru proslave, koja uključuje digitalizaciju postojećih dokumenata, slika, radova i slično“, navodi akademik Zoran Popović, potpredsednik SANU.

Najavljen je i ciklus od osam martovsko-aprilskih predavanja pod nazivom „Jugoslavija – kontinuitet, iskušenja, osporavanja“, dok će u novosadskom ogranku SANU, u februaru predavanja održati akademik Slobodan Marković, geograf, u svetlu predstavljanja „Velikog atlasa Srbije“, kao i reditelj Želimir Žilnik, nedavno izabrani dopisni član Akademije.

четвртак, 26. јун 2025.
24° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом