„Senke predmetnosti“ – budućnost u sadašnjici u delima Jelene Minić Mrđen
Izložba „Senke predmetnosti" Jelene Minić Mrđen otvorena je u Galeriji Radio-televizije Srbije. Na otvaranju su govorili profesor dr Vladislav Šćepanović u ime Saveta za likovno stvaralaštvo RTS i profesor dr Nikola Šuica, istoričar umetnosti. Dela kolaža velikog i malog formata na jedinstven način komuniciraju sa posetiocima otkrivajući lepotu dela autorke koja nastavlja sa eksperimentisanjem u formi i materijalima.
Kako pronaći budućnost u sadašnjici? Umetnost je društvena pojava, i zahvata sve, uključujući čak i one koji se za nju ne vezuju, niti je uočavaju. Milenijumski civilizacijski pravac likovne izražajnosti uključuje ne samo izvedene vidljive senzacije, već i vično postavljanje pitanja i indirektno nastalih zapleta. Dejstvo umetnosti i njene raznolike sveprisutnosti, taj proces uskovitlanog saznanja i zgušnjavanje umeju da zapanjujuće pronesu ličnosti doživljajne snage i istančane pronicljivosti.
Jelena Minić Mrđen takvo svoje refleksivno i senzitivno iskustvo prepušta slikarskom građenju, uvedenim raskoracima nezaboravljanja uvedenih deonica. Tako je sa slikama u velikim namazima akrilne paste i u njima uvedenim stotinama predmetnih tragova i asociranih odnosa, kompozicijama koji se kao frizovi sa pređenog puta vezuju u produktivne emisije značenja i tragove ne samo ogromnih utiskivanja i u papiru i na platnima ili kartonskim osnovama, u slojevima ispovezivanih bojom koja svedoči organske tragove novih sklopova. Pronose se defunkcionalizovani ostaci kao naknade za pređeno vreme i opšte preobražavajuću radioničku objavu njenog profesionalnog uranjanja u materiju i tragove življenja.
Supstanca sadržinskih iskustva, bilo da se radi o delima velikog zamaha, ili koncentrsianim kolažnim suprotstavljanjima oživljuje i privržena je rasponu ideja šta ostaje iza kratkoveke zaboravljene situacije i predmetnih korišćenja. Stvorena je i amalgamisana neuhvatljiva na likovnim delima uznemirujuća supstanca koja je van uobičajenog opažanja.
Uostalom, ponegde iz današnjeg pogleda romantična avangardna posezanja ka podsvesti prožimaju tu najveću revoluciju, obrt koje je misleći i osećajući princip o kome je sredinom dvadesetih godina izmaklog nam veka, Valter Benjamin pisao kao o 'poslednjem snimku evropske inteligencije'. Epska razmera deonica slikarske avanture, nezavisno od dimenzija dela ubraja se u iskustvo kojim plodno umeće Jelene M.M. postaje i pribežište velikodušnog poziva na avanturu umetničkog poniranja.
Ceo tekst Nikole Šuice za katalog izložbe možete pročitati OVDE.
Jelena Minić Mrđen
Rođena 1970, godine u Prijepolju. Diplomirala i magistrirala na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Profesor je na istom fakultetu. Od 1995 profesionalno izlaže na samostalnim i grupnim izložbama.
Dobitnik je nagrada za slikarstvo: Oktobarski salon, Šabac (2022), ’’ Zlatna paleta ’’ za slikarstvo , Beograd (2005), Međunarodno bijenale minijature, Gornji Milanovac (2000), ’’ Beli Anđeo’’, Prijepolje (1998). Član je ULUS-a od 1997. godine. Živi i radi u Beogradu.
Коментари