петак, 24.05.2024, 16:55 -> 16:56
Извор: РТС
Аутор: Јелена Кнежевић
„Slobodan Novaković: Ličnost kao metafora" – predstavljena u RTS Klubu
Knjiga „Slobodan Novaković: Ličnost kao metafora“ priređivača Marka Novakovića (edicija FEST-ovih 50) predstavljena je u RTS Klubu. O ličnosti i delu dugogodišnjeg filmskog urednika RTS-a Slobodana Novakovića govorili su Boris Miljković, Žarko Zečević i Marko Novaković.
Knjiga „Slobodan Novaković – Ličnost kao metafora“ objavljena je pre nekoliko meseci u okviru edicije “Festovih 50” povodom obeležavanja pola veka ovog filmskog festivala.Slobodan Novaković je na jedinstven način spojio više karijera – filmsku, televizijsku, književnu, slikarsku i sportsku. Njegovo ime i doprinos kulturi nezaobilazno je kada se govori o istoriji Radio-televizije Beograd, danas RTS-a, a posebno kada se govori istoriji FEST-a i filma.
Kao dugogodišnji filmski urednik RTS-a formirao je ukus mnogih filmofila, a osim režije brojnih filmskih i televizijskih ostvarenja Novaković je bio idejni tvorac i danas nezaobilazne „Hronike FEST-a“, emisije kroz koju je na televiziju doveo najveća imena svetskog filma, od De Nira preko Felinija do Džeka Nikolsona... Brojne inicijative i jedinstvenu ličnu harizma Slobodana Novakovića i danas pamti stručna i šira javnost.
U knjizi „Slobodan Novaković – Ličnost kao metafora“ sabrano je oko osamdeset tekstova od kojih je neke pisao sam Slobodan Novaković, a neke su drugi pisali o njemu. Knjiga je ilustrovana sa par stotina autentičnih fotografija iz porodičnog albuma, ilustracija, crteža i karikatura. Prema rečima autora izdanja, Marka Novakovića, na pripremi se radilo oko godinu dana: "Verujem da smo napravili dobar izbor materijala. U knjizi je zastupljeno više oblasti u kojima je moj otac radio, kao što su film, satira, televizija i slikarstvo”- naglasio je Novaković.
Biografija Slobodana Novakovića
Slobodan Novaković (Beograd, 1939–2007) bio je književnik, reditelj, filmski i likovni kritičar, satiričar i teoretičar medija. Nakon dve godine studiranja svetske književnosti završio je studije dramaturgije u prvoj generaciji profesora Josipa Kulundžića, na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.
Autor je knjiga o filmu i televiziji: “Vreme otvaranja” (ogledi o “novom filmu”), “Film kao metafora” i “Čovek, medij”. Bio je stalni filmski kritičar u listovima “Mladost”, “Književne novine”, “Komunist” i “Politika ekspres”. Pokretač je “Hronike FEST-a” na Televiziji Beograd, na kojoj je uređivao emisije iz kulture i umetnosti. Bio je dugogodišnji umetnički direktor Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma (u festivalsku konkurenciju prvi je uvrstio i elektronsku tehnologiju), jedan od osnivača FEST-a, a kao Umetnički direktor, zajedno sa Vojislavom Vučinićem, stvorio je Festival autorskog filma.
Režirao je srednjemetražni igrani film “Vreme konja”, igranu televizijsku seriju “Filip na konju” i veliki broj dokumentarnih ostvarenja od kojih se izdvajaju filmovi “Rodoslov”, “Kelti”, “Desetina na bijenalu” i “Put”. Kao dramaturg je radio na nekim od najznačajnijih igranih serija u istoriji Televizije Beograd, kao što su “Muzikanti”, “Ljubav na seoski način”, “Kamiondžije” (za koje je napisao i tekst pesme za uvodnu špicu) i “Sivi dom”.
Zagovornik je teorija “autorskog filma” i “otvorene metaforičnosti” filmskog dela. Zalagao se za tezu da je televizija nemetaforički medij i
da nije posebna umetnost…
Nagrađivan je u zemlji i inostranstvu za režiju većeg broja dokumentarnih i televizijskih filmova (“Zlatna harfa” – Dablin, “Pri ženes” – Minhen, Zlatna medalja “Beograd” za eksperimentalni film, “Gran pri” festivala u Neumu...). Napisao je i nekoliko knjiga beletristike, pretežno satiričnog žanra (“Ludosti”, “Kraljevi i podanici”, “Satanske priče”) i pozorišne komade izvođene na beogradskim scenama (“Alisa u zemlji progresivnih čuda”, “Hajduci”…).
Poznat je i kao veliki pristalica sportskog društva “Partizan”, u kome je radio kao dugogodišnji potpredsednik fudbalskog kluba, a napisao je i tekst himne “Partizana”. Kao savezni fudbalski sudija odsudio je preko pet stotina fudbalskih utakmica u SFR Jugoslaviji, od najnižih kategorija pa sve do Prve savezne lige.
Bavio se i likovnom umetnošću, naročito kroz svoje dve zbirke likovnih kritika “Likovna arkadija” i “Buridanov kritičar” i bio kolekcionar slika mnogih najznačajnijih srpskih slikara. Bio je oženjen suprugom Dragoslavom sa kojom ima sina Marka, koji je filmski i televizijski reditelj i urednik u igranom programu Radio-televizije Srbije.
Коментари