Predstavljanje monografije „Kolo srpskih sestara i kraljica Marija“ u RTS Klubu
U RTS Klubu, 28. marta u 18 časova, biće predstavljena monografija ,,Kolo srpskih sestara i kraljica Marija” autora dr Ljiljane Šulović i dr Budimira Pavlovića.
O istorijatu Kola srpskih sestara i monografiji na predstavljanju u RTS Klubu govoriće istoričarka dr Ana Stolić, novinarka Milena Šećerović i Danijela Krunić, predsednica Kola srpskih sestara.
Monografija Kolo srpskih sestara i kraljica Marija objavljena je 2023. godine u povodu obeležavanja 120 godina od osnivanja udruženja i 33 godine od obnove rada, kao redizajnirano i delimično izmenjeno izdanje.
Prvi deo monografije posvećen je istorijatu Kola, koje je osnovano na Veliku Gospojinu, 28. avgusta 1903. godine, na inicijativu slikarke Nadežde Petrović i Delfe Ivanić, nastavnice iz Skoplja. Ime udruženju dao je Branislav Nušić, poznati srpski komediograf.
U monografiji akcenat je stavljen na odnos pokroviteljke Kola, kraljice Marije Karađorđević i članica Kola srpskih sestara, kao i o njihovim zajedničkim akcijama u periodu od 1922. godine do odlaska udovice kralja Aleksandra Karađorđevića iz zemlje septembra 1938. godine. Takođe, u njoj je opisan život kraljice Marije u Engleskoj i njena uloga dobrotvorke tokom Drugog svetskog rata. Navedeni su podaci o „zlatnom dobu” Kola između dva rata, kada je ovo udruženje podiglo dom i internat u Resavskoj ulici u Beogradu, osnivalo zanatske škole, školovalo siromašne i stipendiralo talentovane učenice.
Članice Kola su bile veoma aktivne u Prvom svetskom ratu kao dobrovoljne bolničarke (umrle od tifusa Nadežda Petrović, Ljubica Luković i druge) i organizatorke poljskih bolnica. One su se borile da se u svetu čuju činjenice o stradanju srpskog naroda (Mabel Grujić, Jelena Frontingam Lozanić, Mirka Grujić, Jelena Grujić – „Mama Grujić” i druge). Organizovale su dobrotvorne fondove za prikupljanje i slanje pomoći srpskom narodu u okupiranoj Srbiji i vojnicima u Grčkoj (Krf) i Tunisu (Bizerta).
Izdanje obiluje vrednim dokumentarnim fotografijama i drugim materijalima. To je posebno značajno jer je arhiva Kola više puta uništavana (u Prvom svetskom ratu, početkom Drugog svetskog rata, kada je Kolu nemačka vlast zabranila rad, i najzad, s dolaskom komunističke vlasti. Tada je preostala dokumentacija oduzeta Delfi Ivanić, poslednjoj predsednici Kola – i zabranjen je rad ovog Udruženja).
Poslednje poglavlje ukratko upoznaje čitaoce sa radom obnovljenog Kola srpskih sestara, od 1990. godine. Ova knjiga Kola srpskih sestara predstavlja značajan prilog očuvanju istorijskog pamćenja.