Читај ми!

Marta Argerič, najveća pijanistkinja današnjice, zatvara ovogodišnji BELEF

Zatvaranje ovogodišnjeg BELEF-a obeležiće nastup čuvene pijanistkinje Marte Argerič, 9. jula, u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine. Ona će podeliti scenu sa Simfonijskim orkestrom RTS, uz maestra Luisa Gorelika. Martu Argerič, publika će čuti u delu Morisa Ravela, „Koncertu za klavir i orkestar“, a biće izvedena i „Simofnija br. 4“ Gustava Malera.

Koncert pijanistkinje Marte Argerič se realizuje u saradnji BELEF-a, „Koda artistsa“ i Muzičke produkcije RTS-a. Beograd, ali i čitav region 9. jula očekuje zaista veliki spektakl.

„Već je dolazak Marte Argerič u Beograd vest. Poslednji put je bila 2002. godine, a jedno je od najvećih imena ne samo današnjice, nego i istorije pijanizma i istorije klasične muzike. A druga vest je da Marta Argerič nastupa sa Simfonijskim orkestrom RTS-a, što je velika čast i za ovu kuću“, naglašava Aleksandar Peković, osnivač i direktor „Koda artistsa“.

U izvođenju jednog od dela, Simofniji br. 4 Gustava Malera, nastupiće i sopran Marija Jelić, koja je prošle godine nastupala sa Plasidom Domingom na Tašmajdanu, takođe na zatvaranju BELEF-a.

„Ovo je jedna od devet simfonija Gustava Malera i poznata je po tome što najkraće traje i ima mnogo manje izvođača u odnosu na druge njegove simfonije. Napisana je samo za simfonijski orkestar i za sopran“, objašnjava Jelićeva.

Marta Argerič

Pijanistkinja Marta Argerič je rođena u Buenos Ajresu. Veoma rano je pokazala muzički talenat. Studirala je u Londonu, Beču i Švajcarskoj, a profesori su joj bili Gulda, Magalov, Stefan Aškenazi, Lipati i drugi.

Godine 1957. osvojila je prve nagrade na takmičenjima u Bolcanu i Ženevi, a 1965. i na „Šopenovom konkursu“ u Varšavi. Od tog trenutka njena karijera je munjevito krenula uzlaznom putanjom.

Repertor Marte Argerič je izuzetno veliki, i obuhvata kompozicije različitih epoha – od Baha, Betovena, Šumana, Šopena, Lista, Čajkovskog, Debisija, do Prokofjeva, Stravinskog, Mesijana i Šostakoviča.

Stalni je gost najznačajnijih orkestara i festivala u Evropi, Japanu, Americi i Izraelu, kao i pojedinih kamernih ansambala. Svirala je i snimala sa pijanistom Nelsonom Freireom, čelistom Mišom Majskim, violinistom Gidonom Kremerom i dirigentom i pijanistom Danijelom Barenbojmom.

Ostvarila je brojne trajne snimke za vodeće izdavačke kuće, od kojih su mnogi nagrađeni nagradom Gremi. "Gramophon" je proglasio umetnicom godine. Takođe dobitnica je brojnih umetničkih i državnih nagrada u Francuskoj, Italiji, Americi i Japanu.
Sa željom da pomogne mladim ljudima, postala je umetnički direktor "Beppy Argerich Festival" u Japanu.

Luis Gorelik

Dirigent Luis Gorelik rođen je u La Plati (Argentina). Godine 1985, sa 22 godine, imenovan je za muzičkog direktora Filharmonije Mendoza. Godine 1991. postaje pomoćni dirigent Simfonijskog orkestra iz Haife (Izrael), a godinu dana kasnije nastupa sa Izraelskom filharmonijom. U dosadašnjoj karijeri bio je glavni dirigent "Ashdod" kamernog orkestra (1995-1999), orkestra "Concepción" (2000-2006) i Simfonijskog orkestra iz Salte (Čile) (2007-2010).

U periodu od 2016-2018. delovao je kao muzički direktor Argentinskog nacionalnog orkestra (2016-2018), a više od decenije je i muzički direktor Simfonijskog orkestra Entre Riosa. Posle završetka studija kod prof. Mendija Rodana na Muzičkoj akademiji u Jerusalemu, Gorelik je postao čest gost dirigent mnogih orkestara širom sveta, uključujući Izraelsku i Slovenačku filharmoniju, orkestar Slovenačke nacionalne opere, Islandsku filharmoniju, Filharmoniju Buenos Ajresa, Simfonijski orkestar RTS, Orkestar Teatra „Kolon“, Nacionalnih orkestara Venecuele, Argentine, Makedonije, Čilea, Meksika, Kolumbije, Kube i Brazila, Filharmonije Montevidea i Bogote, OSUSP (Brazil), OFUMAN (Meksiko), Jerusalimski simfonijski orkestrom, Simfonijskim orkestraom Haife i drugih.

четвртак, 22. мај 2025.
14° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом