Posle duhoklonuća – rasanica je najbolja nova srpska reč, po izboru sajta Mala biblioteka
Kradopisac, snomilje, jednokolenići – samo su neke od reči koje su stigle na adresu takmičenja za „Najbolju novu srpsku reč” koje organizuje sajt „Mala biblioteka“ iz Londona. Najbolja u toj igri sa rečima bila je Elena Kosanić iz Sremskih Mihaljevaca, i njena kovanica – rasanica.
Od „duhoklonulih" stiglo smo do stanja kada nam „pukne pred očima" i sve nam odjednom postane jasno.
„To su reči koje u sebi nose neku nežnost i toplinu. To je reč snomilje koju je jedan momak opisao kao taj neki lep osećaj koji ima kada odlazi da spava u periodu života kada je zaljubljen. Onda tiholjublje – kada nekoga volite ko nije u blizini. Posle duhoklonuća kao nekakvu veru u bolje sutra“, rekla je Jelena Bratić, urednica takmičenja „Najbolja nova srpska reč".
Zabluđen, dobročanstven, supamet, neželjica – samo su neke od 661 reči predloženih ove godine.
„Izbori za reči godine, uopšte, pa tako i u našoj sredini su jezičko društveno kulturne manifestacije koje imaju za cilj da nas usmere na to kako govorimo, kako nastaju, zašto se javljaju nove reči, kako se one ponašaju u leksikonu”, izjavila je Jovana Jovanović iz Instituta za srpski jezik SANU.
Koliko se koriste u govoru – zavisi kojoj generaciji pripadamo.
„Većina studenata je prihvatila nove reči kao nešto zanimljivo i kao nešto o čemu bismo mogli da razmišljamo. Zanimljivo je da su neke od reči za koje nismo očekivale, zaživele među studentima na primer reč susramlje – ono što se preuzelo iz engleskog jezika kao krindž. Stvaranje novih reči je uvek dobro zato što se društvo razvija, a jezik to neminovno prati”, rekla je Lidija Mirkov, vanredni profesor na FPN-u.
„Moji đaci su recimo usvojili reč duhoklonuće, i vrlo je rado upotrebe kada imaju srpski šesti ili sedmi čas. Pa onda me zamole da ne bude naka teška lekcija kažu – Profesorka mi smo tako duhoklonuli danas, ako možemo nešto lakše"...dodaje Bratićeva.
Baš kao što stoji u Zaveštanju Stefana Nemanje – osvojena reč je poput osvojenog grada, zato ne treba previše „overtinkovati", već jezik treba čuvati.