Dejvid Hokni, beskompromisni figuralista dosledan svom biću
U bečkom Kunstforumu je otvorena retrospektivna izložba Dejvida Hoknija, jednog od najskupljih živih slikara. Postavka obuhvata preko 100 dela iz 24 internacionalna muzeja. Najveći deo čine pozajmice iz londonskog Tejta.
Spektakularna izložba, koju kvari jedino odsustvo autora. Dejvid Hokni, koji ove godine puni 85 godina, više ne putuje, već svoje izložbe prati iz Londona. Prvi Hoknijevi motivi su bili bazeni pod kalifornijskim suncem.
Jedna od slika iz te rane serije, Bazen s dve figure prodata je 2018 u njujorškom Kristiju za 90 miliona dolara. Poslednjih decenija, njegov znak raspoznavanja su fovistički pejzaži multiplikovane perspektive.
„Dejvid Hokni je sigurno jedna od mega-zvezda savremene umetnosti. Rano je postao slavan, još 60-tih godina. Privlačio je pažnju radom, ali i životnim stilom - otvoreno je bio gej u vreme kada je homoseksualnost u Engleskoj bila krivično delo. U svemu je bio svoj, pa je tako odbijao da slika apstraktno, što je bila moda, skoro prisila tog vremena, kojoj je svaki mladi slikar je morao da se povinuje, ako je želeo da bude prihvaćen kao deo avangarde. On je to odbio - i kao slikar ostao beskompromisni figuralista“, objašnjava Betina Buše, kustos izložbe.
U dugoj karijeri je Hokni bio hiperrealista, ekspresionista, kubista i fovista. Po potrebi je koristio i istorijske citate. Na kolažu na aluminijskoj ploči dimenzija 28 sa 8 metara, prepoznaju se Fra Angelico i Hobema, sa Hoknijem u sredini kao baroknim knezom i kolekcionarom.
„Napetost Hoknijevog dela je u tome da nema fioke za njega, ne može ga se strpati ni u jednu školu. On uvek radi u bogatstvu stilskih pravaca i umetničkih medija, u ovom slučaju (pokazuje na ogromno kolaž-platno iza sebe) sa fotografskim crtežom, kako on zove tu tehniku. Njegov osnovni cilj je obstrukcija centralne perspektive, dispozitiv prema kome se evropska umetnost određuje od Renesanse do danas. Na Hoknijevim slikama vlada 'preokrenuta perspektiva' (reverse perspective), koja je u rezultatima vrlo atraktivna“, ističe kustoskinja izložbe Veronika Rudorfer.
Monumentalnost i kolorit se ovde kao klopka zatvaraju oko vremena. Jednom unutra, vreme gubi orijentaciju, počinje da kruži i da moli. Ali u tišini Hoknijevih slika nema milosti za vreme, samo za žrtve prolaska vremena – ljude, pejzaže i predmete.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар