Читај ми!

Manastir Visoki Dečani – autentični spomenik srpske prošlosti

Najbolje očuvani hram iz doba Nemanjića, drevna lavra, Visoki Dečani sazidan je u vreme procvata srpske srednjovekovne države. Bdenijem počinje obeležavanje ktitorske slave. Liturgijsko veličanje Svetog kralja Stefana Dečanskog zbog pandemije biće bez prisustva vernika.

Sve ono što se u decenijama srednjeg veka u srpskim i vizantijskim crkvama stvaralo, u manstiru Visoki Dečani razvilo se do tih razmera da predstavlja autentični spomenik srpske prošlosti.

Dečanski monasi o istoriji svetinje svakodnevno upoznaju turiste, verujuće i sve dobronamerne ljude. Da je Hram Vaznesenja Gospodnjeg podignut kombinacijom vizantijskih, romaničkih i gotičkih elemenata prenosi i iguman nemanjićke zadužbine.

„Sveti Sava je zacrtao put izgradnje srpskog naroda ne kao jedne etničke zajednice, nego pre svega kao zajednice koja počiva na veri u Hrista – pravoslavnoj veri i na tradiciji koja se temelji na istoriji i doprinosu kulturnom i duhovnom porodice Nemanjića“, naglašava iguman manastira Visoki Dečani, arhimandrit Sava Janjić.

Osnivač manastira kralj Stefan Uroš Treći, sin kralja Milutina i otac cara Dušana, 1330. godine je izdao i osnivačku povelju Dečana i u njoj zabeležio zemljišne posede i druge poklone manastiru. Tradiciju nastavlja i monaško bratstvo koje priprema nova manastirska izdanja.

„Sada što pripremamo su stradanja Stare Srbije i Makedonije.To su svedočanstva dečanskih igumana, Serafima Ristića i Save Dečanca o stradanju Srba u Metohiji u drugoj polovini 19. veka. Imamo i Savino pismo Berlinskom kongresu kao i pisma dva dečanska jeromonaha o tome kako je manasttir u teškoj i ekonomskoj i bezbedonosnoj situaciji 1859“, objašnjava jeromonah Petar, kustos manastira Visokih Dečana.

Arhitekte, istoričari umetnosti, slikari i konzervatori ističu da Dečani po svojoj arhitekturi i dostignućima predstavljaju nešto najlepše što je stvorila srpska ruka i ostavila u nasleđe ne samo pravoslavaca, da to svetsko kulturno dobro, sačuvaju za nove naraštaje.

уторак, 11. август 2026.
32° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом